- 10.10.2026.
- RTV USK,
NAKON ZASJEDANJA SABORA: Novi reisul-ulema Islamske zajednice u BiH je Nedžad Grabus
- Prof. dr. Nedžad-ef. Grabus, dosadašnji muftija sarajevski, novi je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Izabralo ga je danas Izborno tijelo Islamske zajednice, koje je tajnim glasanjem zasjedalo u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu...
SARAJEVO, 10. oktobra - Protukandidati su mu bili direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta hafiz Mensur-ef. Malkić i mostarski muftija Salem-ef. Dedović.
Grabus je dobio 203 glasova, Malkić
116, Dedović 24, a 11 članova izbornog tijela nije došlo na glasanje.
Grabus će na čelu Islamske zajednice
naslijediti Huseina-ef. Kavazovića, koji je ovu dužnost obavljao od 2012.
godine. Mandat reisul-uleme traje sedam godina, pa će Grabus Zajednicu
predvoditi do 2033. godine.
Teolog s filozofskim obrazovanjem
Grabus je rođen 1968. godine u
Travniku. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1987., a Fakultet islamskih
nauka u Sarajevu 1994. godine. Na istom fakultetu magistrirao je 2001., a
doktorirao 2008. godine. Usporedo s postdiplomskim studijem, od 1995. do 1999.
položio je sve ispite na postdiplomskom studiju na Odsjeku za filozofiju
Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Njegovo akademsko područje je akaid,
islamsko vjerovanje. Predavao je na Teološkom fakultetu Univerziteta u
Ljubljani, a bio je i gostujući predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta u
Beču. Objavio je veliki broj knjiga, naučnih radova, prijevoda i akademskih
članaka.
Petnaest godina na čelu muslimana u
Sloveniji
Od 2006. do 2021. bio je muftija
ljubljanski i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Najvažniji
projekt koji je vodio u tom periodu, od 2008. do 2020. godine, bila je
izgradnja Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani. Zbog toga se smatra
kandidatom s najviše međunarodnog iskustva.
Od septembra 2021. godine bio je
muftija sarajevski.
Program: Autonomija, autoritet i
odgovor “samozvanim tumačima”
Grabus je u kampanji naglašavao da
Islamska zajednica mora ostati autonomna i institucionalno snažna, da se sve
odluke moraju donositi unutar nje te da ne smije biti vezana samo za jedno
regionalno područje ili jednu grupu ljudi.
U programu posebnu pažnju posvećuje
autoritetu Zajednice. Islamska zajednica bi, prema njegovom programu, trebala
dati odgovor na vaninstitucionalna tumačenja islama. Kritičan je prema
neovlaštenim vjerskim autoritetima, lažnim iscjeliteljima i internet influenserima
koji se predstavljaju kao tumači vjere.
Kao prioritete naveo je i bolji
materijalni i društveni položaj imama, razvoj i zaštitu vakufa, unapređenje
islamskog obrazovanja te snažnije uključivanje mladih, žena i dijaspore.
Predložio je povezivanje islamskih fakulteta u Islamski univerzitet, potpuno
finansiranje imama u povratničkim područjima u Republici Srpskoj, osnivanje
centra za obuku kadrova i preventivne programe protiv ovisnosti.
“Naša zajednica mora ostati
inkluzivna. Nikome ništa ne obećavamo, ne dajemo nikakva obećanja, osim, ako
nam date povjerenje, da ćemo se truditi i raditi”, rekao je Grabus
predstavljajući program pred Saborom Islamske zajednice u septembru.
Kako se bira reis
Reisul-ulema je poglavar, vrhovni
muftija i najviši vjerski autoritet Islamske zajednice u BiH. Ta zajednica
okuplja muslimane u BiH, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji te Bošnjake u
dijaspori. Biraju ga sabornici, glavni imami, predsjednici medžlisa i direktori
ustanova Islamske zajednice. Kandidature trojice kandidata Sabor je potvrdio 5.
septembra, nakon što su evidentirani u 18 izbornih okruga u BiH, domovinskim
zemljama i dijaspori.
Institucija reisul-uleme postoji od
1882. godine, kada je za prvog reisa imenovan Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović.


