Najavljeno: U Bihaću će biti promovisana publikacija 'Razvojni barometar USK'

-      Udruženje građana Bosanske Krajine pripremilo je dokument pod nazivom "Razvojni barometar USK" koji ima za cilj da pruži sistematičan pregled stanja i trendova u Unsko-sanskom kantonu u periodu od 2019. do 2024. godine...                                                                                                                           

SARAJEVO/BIHAĆ, 29. decembar - Autori publikacije, koja će biti promovisana početkom 2026. godine u Bihaću, su Faruk Hadžić i Adnan Bajrić koji objašnjavaju da se prema najnovijem rangiranju Federalnog zavoda za programiranje razvoja Unsko-sanski kanton nalazi u grupi III kantona po razvijenosti, s normaliziranom vrijednošću indeksa 0,39.

Međutim, unutar kantona postoje značajne razlike, dok je Grad Bihać u grupi srednje razvijenih općina, većina drugih općina USK pripada grupama IV i V, što ukazuje na niži ili izrazito niži nivo razvijenosti.

"Razvojni barometar USK" koristi pokazatelje koji se već primjenjuju u zvaničnim izvještajima Federalnog zavoda za programiranje razvoja i Federalnog zavoda za statistiku. Fokus je na općinskom nivou, jer upravo tu dolaze do izražaja razlike u stepenu razvijenosti, fiskalnim kapacitetima i demografskim kretanjima, koje su često prikrivene agregiranim kantonalnim ili entitetskim statistikama.

Svrha dokumenta je dvostruka. Prvo, da se na osnovu objektivnih pokazatelja prikaže trenutna slika razvoja Unsko-sanskog kantona po općinama u smislu fiskalnih prihoda, zaposlenosti, obrazovne strukture, kretanja stanovništva i drugih socioekonomskih varijabli.

Drugo, da se identifikuju ključne razvojne prednosti i slabosti po sektorima i prostorima unutar kantona, kako bi Udruženje građana Bosanske Krajine i partnerske institucije mogle definisati prioritetne mjere i projekte. Time ovaj dokument ima i strateški karakter, pružajući osnovu za donošenje odluka zasnovanih na dokazima i koordiniran pristup regionalnom razvoju.

Polazna tačka za izradu ovog dokumenta je metodološki okvir koji je razvijen i usavršavan kroz publikaciju "Socioekonomski pokazatelji po općinama Federacije BiH 2024" Federalnog zavoda za programiranje razvoja. Ova publikacija je najznačajniji instrument za praćenje regionalnog razvoja u Federaciji BiH i omogućava poređenje jedinica lokalne samouprave i kantona kroz kompozitni Indeks razvijenosti.

Indeks razvijenosti se računa kao ponderirani prosjek pet osnovnih indikatora koji, zajedno, pružaju sveobuhvatnu sliku socioekonomskog stanja:

prihodi od poreza na dohodak po stanovniku

stepen zaposlenosti

kretanje stanovništva

učešće starog stanovništva u ukupnom stanovništvu

stepen obrazovanja radne snage.

Pored standardnog Indeksa razvijenosti, u ovom dokumentu su uključeni i dodatni indikatori koji su posebno važni za USK:

prosječna neto plata po općinama kao mjera životnog standarda

vanjskotrgovinska pokrivenost, koji odnos izvoza i uvoza po općinama kao pokazatelj konkurentnosti i integrisanosti u šira tržišta

promet preko fiskalnih uređaja kao indikator potrošnje i poslovne aktivnosti u realnom vremenu.

Ova sekcija dokumenta fokusira se na devet pokazatelja koji, zajedno, pružaju sveobuhvatan prikaz stanja i dinamike razvoja u periodu 2019-2024. godine: prihod od poreza na dohodak po glavi stanovnika, stepen zaposlenosti, kretanje stanovništva, učešće starog stanovništva, stepen obrazovanja radne snage, indeks razvijenosti, nivo prosječne plate, vanjskotrgovinsku pokrivenost i promet preko fiskalnih uređaja.

Ovi indikatori obuhvataju tri ključne dimenzije razvoja i to fiskalnu (prihodi i plate), demografsku (kretanje i starosna struktura) i ekonomsku (zaposlenost, izvozno-uvozna bilanca, lokalna potrošnja), čime se dobija cjelovita slika performansi svake općine u USK-u.

Za svaki indikator pripremljene su tabele i grafikoni koji omogućavaju poređenje među općinama, kao i s kantonalnim prosjekom. Tamo gdje su dostupni podaci za više godina, prikazani su trendovi za period 2019–2024., kako bi se uočile promjene kroz vrijeme, bilo pozitivne, poput rasta zaposlenosti i prihoda, ili negativne, poput depopulacije i smanjenja obrazovnog nivoa radne snage.