Na drugom 'online' svijetu: Jednom kad noć ukrade nebu sve što smo voljeli na njemu

-      Ako ste aktivni na društvenim mrežama - a većina nas jest, htjeli to priznati ili ne, jednog ćete dana, i nakon fizičke smrti, na određeni način ostati živjeti u digitalnom svijetu. Skoro bi se reklo da ljudi nikad nisu bili bliži zagrobnom životu, nego u današnje informatičko doba..                 

ZAGREB/BIHAĆ, 28. juna - Prema različitim procjenama, recimo, na Facebooku će do 2060. biti više mrtvih 'korisnika' nego onih živih.

Jedna studija iz 2019. tvrdila je da će do 2100. na toj društvenoj mreži biti blizu pet milijardi profila osoba koje su u međuvremenu umrle. Što se događa sa svim tim informacijama nakon korisnikove smrti? Mnogi ne znaju.

Kad smo već kod Facebooka, ta društvena mreža omogućava svakom svom korisniku da izabere osobu koja će se pobrinuti da profil ne ostaje u 'limbu', odnosno ili da ga nastavi održavati kao neku vrstu digitalnog nadgrobnog spomenika, ili ga sasvim ugasi. Jednostavno, s popisa svojih prijatelja u postavkama izaberete 'nasljednika' koji će se pobrinuti za profil nakon korisnikove smrti, dovoljno je da ta osoba bude starija od 18 godina. Osim što može nastaviti održavati profil ili ga ugasiti, 'nasljednik' može i preuzeti sav sadržaj s profila za kojeg je zadužen(a).

Profil može biti ugašen i ako nema imenovanog 'skrbnika'. No, u tom slučaju treba se baviti papirologijom, odnosno dostaviti dokaz o nečijoj smrti, te potvrdu da ste službeno imenovani nasljednik.

Digitalni spomenik

Ma koliko se nekome činilo logičnijim da se pokojnikov profil ili stranica naprosto ugase, ima mnogih koji žele zadržati neku vrstu digitalnog spomenka. U tom sjećanju na Facebooku će taj profil ili stranica biti označeni rječju 'remembering' pored imena. Na profilu su zadržane sve objave, fotografije i drugi sadržaj, ali nitko ga ne može nadopunjavati novim objavama, niti se s njega šalju pozivi na sklapanje 'prijateljstva' ili čestitanje rođendana, to bi ipak bilo pomalo morbidno. Nasljednici mogu samo napisati kakav prigodni tekst, promijeniti profilnu ili naslovnu fotografiju i odrediti tko uopće može vidjeti pokojnikov profil.

Slične opcije su i na Instagramu, ipak je Meta vlasnik obiju mreža. Dakle, profil može biti zadržan kao uspomena, ili uklonjen uz podnošenje dokaza da ste član pokojnikove obitelji ili zakoniti nasljednik. Također, nalik Facebooku, uz oznaku 'Remembering' pored imena, profil se neće pojavljivati u pretragama, na njemu se ne mogu raditi izmjene, niti komentirati.

I kod X-a, bivšeg Twittera, može se zatražiti brisanje pokojnikovog profila, ali ćete morati dokazati vezu s tom osobom, najčešće podnošenjem smrtovnice i kopije osobnih dokumenata. S druge strane, Reddit i TikTok ne nude informacije što se događa s profilima u ovom slučaju. Kod TikToka se jedino zna da ako je račun neaktivan više od 180 dana, korisničko ime se može resetirati na nasumično izabranu kombinaciju brojeva. S LinkedInom je drukčija situacija - svaki korisnik može prijaviti za neki profil da pripada preminuloj osobi, a ispunjavanjem online upitnika može se tražiti brisanje ili 'memorijalizacija' profila.

Zaštita osobnih podataka

No, sve to djeluje kao neka vrsta igre u usporedbi s problemom zaštite osobnih podataka koje ostavljamo po internetu. Primjerice, u SAD-u zaštita podataka odnosi se samo na osobu koju se može identificirati, pa teoretski sva zaštita prestaje u trenutku kad osoba umre. Najbolji primjer je sveprisutni Google, koji 'sjedi' na pravom zlatnom rudniku osobnih podataka svojih korisnika, bez obzira na obećanja da će svi podaci ostati sigurni.

Jedan od oblika posmrtne zaštite podataka je Googleov Inactive Account Manager, koji prati koristi li još netko određeni račun, i to tako što registrira logiranja, čitanje gmaila, provjere preko Androida... Kad se utvrdi neaktivnost, povjerljivi kontakt može tražiti brisanje podataka, ili da toj osobi sve bude proslijeđeno. No, to treba u postavkama odrediti prije smrti. Ako se to ne napravi na vrijeme, zakoniti sljednici mogu tražiti od Googla zatvaranje računa ili slanje svih podataka s njega. No, nećete moći dobiti login informacije računa kako biste to pokušali sve skupa sami napraviti.

Kod nekih drugih stvari stoje drukčije. Recimo, računi na Microsoftu automatski se zatvaraju nakon dvije godine neaktivnosti. Ako želite preuzeti podatke s pokojnikovog računa, pak, trebat ćete pokrenuti sudski postupak prema Microsoftu. Apple omogućava određivanje nasljednika koji će nakon nečije smrti imati pristupa svim podacima, uz nekoliko sigurnosnih 'prepreka' za prevarante.