Moć lažnih nada: Kako nadriljekari i sapunice oblikuju našu stvarnost

 - Građani Bosne i Hercegovine decenijama unazad pokazuju sklonost vjerovanju u sve i svašta – od latinoameričkih sapunica do samoprozvanih iscjelitelja i neprovjerenih izvora na internetu. Iluzije i obećanja lažnih nada pokazala su se kao snažna privlačnost za mase.

BIHAĆ, 28. septembra - U okolini Sarajeva, krajem devedesetih, kada se emitirala serija „Esmeralda“, u kojoj je glavna protagonistica bila slijepa, žensko gledateljstvo se toliko uživilo u radnju da su učile hatme i tevhide kako bi junakinja progledala. Kada je ona zaista na kraju serije progledala, uspjeh su pripisale svojim dovama. Ako mislite da je ovo šala ili izmišljotina, varate se – podatak je zabilježen u knjizi Medijska kultura u BiH profesorice Fahire Fejzić-Čengić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Ako vam ovo zvuči nadrealno, prisjetimo se i masovne euforije krajem 2010. godine, kada je samoprozvani iscjelitelj Mekki Torabi danima punio sarajevsku Zetru. Hiljade ljudi satima su čekale u redu da ih dotakne ili da kupe njegovu „čudotvornu“ vodu. Prema pisanju portala Radiosarajevo, samo od ulaznica, koje su se prodavale po cijeni od 1 KM, zaradio je oko 100.000 KM.

Zašto ljudi vjeruju u ovakve pojave? Struka kaže da razlog leži u potrebi za nadom i kognitivnom sigurnošću.

Doktor Amir Rekić objašnjava da je vjerovanje neovlaštenim osobama, nadriljekarima, narodnim receptima i savjetima tzv. „starih i učenih“ prilično čest slučaj. Umjesto stručne pomoći, pacijenti često posežu za neprovjerenim metodama – od kućnih pripravaka do iscjelitelja koji obećavaju čuda. Takvi postupci ne samo da odgađaju pravo liječenje, već mogu izazvati i dodatne komplikacije.

Rekić dodaje da se gotovo svakodnevno on i njegove kolege susreću s ovakvim pacijentima. Odgovore na pitanje zašto građani posežu za alternativnim metodama liječenja i odlaze neovlaštenim osobama pitali smo i građane Bihaća.

Svoj doprinos ovim pojavama dali su i mediji. Neprovjereni izvori senzacionalizmom često šire lažne informacije. Umjesto da kritički i odgovorno informišu javnost, oni nerijetko zanemaruju istinu, smatra akademik Sead Alić. U moru divljih portala bez imena i prezimena, u utrci za lajkove i preglede, dodatno se jačaju uvjerenja u nadriljekare, teorije zavjere i neprovjerene priče.

Od Esmeralde do Torabija, od sapunica do nadriljekara – Bosna i Hercegovina i dalje ostaje pogodno tlo za vjerovanje u brza i laka rješenja. No, cijena takvih iluzija često se plaća zdravljem, novcem i izgubljenim povjerenjem.