Milorad Dodik osumnjičen za napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, zajedno s Viškovićem i Stevandićem

 - Milorad Dodik je osumnjičen u predmetu Tužilaštva Bosne i Hercegovine zbog napada na ustavni poredak države. Pored njega, osumnjičeni su i Radovan Višković, premijer entiteta Republike Srpske, kao i Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS-a. 

SARAJEVO, 10. marta - U vezi s tim, Višković se trebao odazvati na saslušanje u državno tužilaštvo još prošlog petka, dok je Dodik trebalo da se javi Tužilaštvu BiH danas. Ranije je izjavio da se ne namjerava odazvati pozivu jer se plaši da će biti uhapšen ili zadržan ukoliko se pojavi u Tužilaštvu BiH.

Šta možemo očekivati, odnosno kakva je procedura ukoliko se ne odazove pozivu Tužilaštva?

Pažnja javnosti ovih dana usmjerena je na pravosudne institucije u BiH. Pod lupom je Tužilaštvo BiH, od kojeg se očekuje da osigura dolazak predsjednika manjeg bh. entiteta, Milorada Dodika, na saslušanje. Tereti se za rušenje ustavno-pravnog poretka, za što postoji veliki broj dokaza. Iako je situacija prilično jasna, optužnica protiv njega ne može se podići tako jednostavno.

Ukoliko ne želi doći, procedura nalaže da mora poslati valjan razlog zbog kojeg je spriječen. Nakon toga bit će mu upućen novi poziv. Ako se ponovo ne odazove, prema Zakonu o krivičnom postupku, izdaju se naredbe za dovođenje koje izvršava sudska policija. Dodik je već javno potvrdio da je primio poziv, što znači da je jasno obaviješten. Lice kojem je povjereno izvršenje naredbe poziva osumnjičenog da pođe s njim. Ukoliko optuženi to odbije, bit će doveden prinudno. To je scenarij pod uvjetom da Sudska policija po naredbi suda dođe do osumnjičenog. Sudska policija, po svojoj procjeni, može zatražiti i asistenciju određene sigurnosne agencije. Ukoliko Dodik bude nedostupan i sudskoj policiji, tada se izdaje unutrašnja potjernica, a u krajnjoj mjeri i Interpolova potjernica.

U Balkanskoj istraživačkoj mreži BiH izazovnim smatraju i činjenicu da se prvi put državni sud suočava s tako velikim predmetom i značajnim osobama koje se istražuju zbog urušavanja ustavno-pravnog poretka. Zbog svega navedenog, veliki je izazov pred bh. pravosuđem, čiji se predstavnici mjesecima suočavaju sa sve radikalnijim pritiscima i prijetnjama zbog svog rada.

U rušenju ustavno-pravnog poretka BiH, kaže Perić, Dodik nije sam. S njim su u protuustavnim i nezakonitim radnjama entitetski premijer Radovan Višković i predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić. Upućeni su i pozivi na saslušanje određenih svjedoka, poput ministra pravde RS-a Miloša Bukejlovića. Svjedoci su, prema Zakonu o krivičnom postupku, također dužni odazvati se na saslušanje, a ukoliko to odbiju, može se izdati naredba za njihovo privođenje, te ih kazniti novčano sa 5.000 KM, a za odbijanje svjedočenja i sa 30.000 KM.

Ovo je ispit za pravosuđe BiH da na djelima pokaže pravnu snagu i vrati vjeru kod bh. građana da će svi, pa i oni za koje se vjeruje da su nedodirljivi, odgovarati za svoja djela i postupke.