• 01.09.2025.
  • RTV USK,

Meta 14-i put: Izraelski ratni avioni raketirali bolnicu u centralnoj Gazi

Meta 14-i put: Izraelski ratni avioni raketirali bolnicu u centralnoj Gazi

-     Bolnica Šehida Al-Akse u Deir al-Balahu gađana je 14. put od početka izraelskog genocidnog rata u Gazi, navodi se u zvaničnom saopćenju...                        

ISTANBUL, 01. septembra - Izraelski ratni avioni izveli su napade unutar kruga bolnice u centralnom Pojasu Gaze u udaru u ranim jutarnjim satima ponedjeljka, saopćio je Ured za medije u Gazi.

U saopćenju se navodi da su izraelski avioni granatirali šatore u kojima su bile smještene raseljene palestinske porodice unutar zidina bolnice Šehida Al-Akse, u blizini ambulantne klinike u Deir al-Balahu, što je rezultiralo povredama i materijalnom štetom.

"Bio je to 14. put da je bolnica bila meta izraelske vojske od početka genocidnog rata u Pojasu Gaze, što odražava jasnu odlučnost da se cilja zdravstvena infrastruktura i krše međunarodni zakoni koji zabranjuju napade na medicinske ustanove i civile", navodi se u saopćenju.

Medijski ured je osudio kontinuiranu agresiju na bolnice u Gazi i okrivio "izraelsku okupaciju, zajedno s američkom administracijom i državama saučesnicama, za ove sistematske zločine.

Pozvao je međunarodnu zajednicu i UN da odmah djeluju kako bi zaustavili izraelske zločine i pružili hitnu zaštitu bolnicama i zdravstvenim radnicima u Pojasu Gaze.

Izrael je ubio gotovo 63.500 Palestinaca u Gazi od oktobra 2023. godine. Vojna kampanja razorila je enklavu, koja se suočava s glađu.

Međunarodni krivični sud izdao je u novembru prošle godine naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.

Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog rata u enklavi.

PODIJELI
IZVOR
Anadolu Agency

POVEZANE VIJESTI

Učitavam ...

Anketa

Prema dostupnim i aktuelnim informacijama pred poljoprivrednicima u BiH ove godine bit će daleko više problema nego ranijih godina, čak i nepremostivih, a s obzirom na prekomjeran uvoz iz inostranstva, poskupljenje goriva i repromaterijala, sjetva i značajniji urod za najveći broj poljoprivrednika je skoro nemoguća misija. U svemu što zabrinjava jeste i generalni odnos države prema potrebama i zaštiti domaće proizvodnje. Ima li objektivno mogućih rješenja i političke volje da se sačuva bh poljoprivreda – pitanje je na koje očekujemo vaš odgovor od ponuđenih.
Newsletter