MEMORIJALNI CENTAR SREBRENICA: U 2026. godini evidentirano 149 slučajeva negiranja genocida

• Godišnji izvještaj pokazuje rast negiranja genocida za više od 50 posto u odnosu na prethodnu godinu te upozorava na jačanje dehumanizacije Bošnjaka, veličanje osuđenih ratnih zločinaca i organizovane lobističke kampanje u inostranstvu...

SARAJEVO, 30. jula - Memorijalni centar Srebrenica predstavio je u srijedu Godišnji izvještaj o negiranju genocida, u kojem je navedeno da je tokom 2026. godine evidentirano 149 slučajeva negiranja genocida nad Bošnjacima, što predstavlja značajan porast u odnosu na 99 slučajeva zabilježenih godinu ranije.

U izvještaju se navodi da negiranje genocida ostaje široko rasprostranjeno uprkos izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine iz 2021. godine kojima je kriminalizirano negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.

Autori upozoravaju da se negiranje i dalje pojavljuje u političkom diskursu, medijima, institucijama i na društvenim mrežama, dok izostanak dosljednog institucionalnog odgovora doprinosi nekažnjivosti.

Prema podacima iz izvještaja, 94 slučaja svrstana su u kategoriju direktnog negiranja genocida, 23 slučaja odnose se na relativizaciju ili opravdavanje genocida, 21 predstavlja javnu podršku osuđenim ratnim zločincima bez direktnog spominjanja genocida, u devet slučajeva zločin je priznat, ali je osporena njegova pravna kvalifikacija kao genocida, dok su dva slučaja označena kao trijumfalizam, odnosno slavljenje genocida.

Autori upozoravaju i da društvene mreže postaju sve značajniji prostor za širenje negatorskih narativa, pri čemu se sporni sadržaji često uklanjaju prije nego što nadležni organi mogu utvrditi njihov sadržaj i autore.

- ⁠Arhiv javnog govora -

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić rekao je da Centar već šestu godinu sistematski prati i dokumentuje negiranje genocida kako bi uspostavio trajni arhiv javnog govora o Srebrenici.

"Kakvi god politički vjetrovi danas pušu, oni će proći, ali će za deset, dvadeset ili pedeset godina ostati zapisano ko je i šta govorio o Srebrenici trideset godina nakon genocida", rekao je Suljagić.

Dodao je da negiranje genocida nije pitanje prošlosti nego pokušaj revizije historijskih činjenica i oblikovanja budućnosti.

Suljagić je također ocijenio da postoji direktna veza između lobističkih aktivnosti predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i međunarodnih kampanja negiranja genocida, navodeći da se genocid pokušava pretvoriti u politički kapital namijenjen krajnjoj desnici na Zapadu.

- ⁠Rast broja slučajeva -

Koordinator tima za monitoring Edin Ikanović izjavio je da podaci pokazuju zabrinjavajući rast broja slučajeva.

"Prošle godine imali smo 99 slučajeva, a ove godine evidentirali smo 149. Najčešći oblici ostaju aktivno negiranje, relativizacija i veličanje počinilaca genocida", rekao je.

Dodao je da je povećan broj slučajeva javne podrške osuđenim ratnim zločincima Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću.

Prema izvještaju, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i dalje prednjači među osobama koje najčešće negiraju genocid, dok su među glavnim platformama za širenje negatorskih narativa izdvojeni novinska agencija SRNA i RTRS.

- Dehumanizacija Bošnjaka -

Urednik izvještaja Tarik Močević ocijenio je da rast broja evidentiranih slučajeva pokazuje kako kriminalizacija negiranja genocida nije dala očekivane rezultate.

Posebno je upozorio na, kako je naveo, organizovanu kampanju dehumanizacije Bošnjaka.

"Na osnovu naše analize zaključili smo da se ne radi o izolovanim incidentima nego o planskoj i organizovanoj politici", rekao je.

Dodao je da se dehumanizacija, prema teorijama o genocidu, smatra jednom od faza koje prethode najtežim zločinima, zbog čega je važno dokumentovati takve pojave.

Močević je također ocijenio da pravosudne institucije nisu odgovorile u skladu s razmjerama problema te izrazio očekivanje da će buduća sudska praksa omogućiti efikasnije procesuiranje negiranja genocida.

- ⁠Lobističke aktivnosti u SAD-u -

Jedan od autora izvještaja Jasmin Mujanović predstavio je analizu lobističkih aktivnosti vlasti Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama.

Kazao je da je nakon ukidanja većine američkih sankcija Miloradu Dodiku krajem 2025. godine pokrenuta intenzivna i organizovana lobistička kampanja vrijedna milione dolara.

Prema njegovim riječima, cilj tih aktivnosti jeste osigurati međunarodnu podršku političkim projektima vlasti Republike Srpske, uz istovremeno predstavljanje Bošnjaka i muslimana kao sigurnosne prijetnje radi relativizacije i političke normalizacije genocida.

Autori izvještaja poručili su da će Memorijalni centar Srebrenica nastaviti sistematski dokumentovati negiranje genocida, veličanje osuđenih ratnih zločinaca i dehumanizaciju Bošnjaka kako bi stvorio vjerodostojnu arhivu dostupnu istraživačima, pravosuđu i javnosti.