Međunarodni dan svijesti o gubitku hrane i otpadu od hrane: Kako promijeniti navike i nahraniti gladne???

-       Kako bi razvila svijest i potaknula zajedničke aktivnosti na smanjenju gubitaka hrane i otpada od hrane, Opća skupština Ujedinjenih naroda je, Rezolucijom 74/209 od 19. decembra 2019. godine, proglasila 29. septembar Međunarodnim danom svijesti o gubitku hrane i otpadu od hrane...                           

BIHAĆ, 29. septembra - Međunarodni dan svijesti o gubitku hrane i otpadu od hrane 2023. obilježava se u vrijeme kad se globalna ekonomija nalazi pod velikim pritiskom uzrokovanim klimatskim promjenama, sukobima, usporavanjima i padovima te visokim cijenama hrane pogoršanim zbog rata u Ukrajini, ali i drugih dramatičnih događaja u svijetu.

Vrijedi podsjetiti, kako je u Izvještaju o sigurnosti opskrbe hranom i prehrane u svijetu 2023 (FAO et al., 2023) naglašeno da se 783 miliona ljudi u svijetu u 2022. godini suočavalo s glađu, dok više od 3,1 milijarde ljudi u 2021. godini nije bilo u mogućnosti osigurati zdravu prehranu. Danas je situacija daleko složenija, a samim tim i statistički pokazatelji.

Istovremeno, 13% proizvedene hrane na globalnom nivou propada u lancu prehrane od faze berbe i žetve do maloprodaje (FAO, 2022), a dodatnih 17% gubitaka hrane nastaje u kućanstvima, ugostiteljstvu i maloprodaji (UNEP, 2021).

Trenutno su mnogi svjetski poljoprivredno-prehrambeni sistemi neodrživi, jer degradiraju poljoprivredno zemljište, doprinose emisiji stakleničkih plinova, te nanose štetu biodiverzitetu i podzemnim vodama. Prehrambeni sistemi su također osjetljivi na klimatske i druge šokove, djelomično zbog njihovog uticaja na okolinu. 

Zbog toga je potrebno pokrenuti transformaciju poljoprivredno-prehrambenih sistema na globalnom planu, unaprijediti njihovu otpornost, djelotvornost, održivost i uključivost, što bi proizvelo pozitivan utjecaj na sigurnost opskrbe hranom, omogućilo zdravu prehranu i doprinijelo boljim nutritivnim učincima. Sve je to potrebno balansirati kako bi se ublažile posljedice za prirodne resurse (zemljište, vodu, bioraznolikost) i klimu. Ova kriza unutar poljoprivredno-prehrambenog sistema traje već deceniju i svake godine se upozorava na potrebu promjene u ponašanju čovječanstva prema resursima.

Smanjenje gubitka hrane i otpada od hrane može imati ključnu ulogu u transformaciji poljoprivredno-prehrambenih sistema kroz veću dostupnost hrane i doprinijeti sigurnosti opskrbe hranom, zdravoj prehrani i otpornosti. Smanjenje gubitka hrane i otpada od hrane također može poslužiti kao klimatska strategija kroz smanjenje emisije stakleničkih plinova. Na taj način može se pomoći zemljama i poslovnoj zajednici da povećaju ambicije na očuvanju klime, te istovremeno sačuvaju i zaštite naše ekosisteme i prirodne resurse o kojima ovisi budućnost hrane.

'Agenda za održivi razvoj 2030', posebno Cilj održivog razvoja, podrazumijeva potrebu da se na globalnoj ravni prepolovi količina otpada od hrane po glavi stanovnika u fazi maloprodaje i u kućanstvima, te da se smanje gubici hrane kroz lanac proizvodnje i opskrbe.