Maga idem li u rat? Bukti rat među Trumpovim 'kultom' jer je 'MAGA' 'pukla' na dvije strane

-     Kada je Izrael napao Iran prethodne sedmice, počeo je još jedan rat, ali hiljadama kilometara od Bliskog istoka. Naime, sukob je počeo između dva dijela grupe Make America Great Again (MAGA), neformalne skupine građana koja podržava predsjednika SAD-a Donalda Trumpa...                                        

WASHINGTON/SARAJEVO, 21. juna - Trump je okupio široku koaliciju konzervativnih, ekstremno desničarskih i drugih medijskih ličnosti, političara i komentatora koji su ga "gurali" u predizbornoj kampanji, te su ga, svojim uticajem, na određen način i izabrali na mjesto predsjednika SAD-a.

Međutim, kako je riječ o širokoj koaliciji, ona je u mnogočemu bila na suprotstavljenim stranama, a samo se čekalo pitanje na kojem će doći do potpunog pucanja ove neformalne grupe.

Podrška Izraelu razvalila prividno jedinstvo

Na kraju, MAGA je "pukla" na dvije strane. S jedne nalaze se intervencionisti, ili jastrebovi, koji "jedva čekaju" novu priliku da se američka vojska uključi u rat.

S druge strane, nalaze se izolacionisti, koji od početka rata Izraela i Irana podsjećaju Trumpa na njegova predizborna obećanja, odnosno na jedno: Bez novih ratova.

Pri tome, izolacionisti su konzistentni u svojim stavovima, jer je riječ o istim osobama koje su od Trumpa tražili da obustavi vojnu pomoć Ukrajini, te da se Amerika ne miješa u bilo kakve sukobe.

Osim toga, na njihovoj strani su, prema posljednjim anketama, i građani SAD-a, koji većinom ne odobravaju uključenje Amerike u ovaj rat, a među Amerikancima su još "svježe rane" iz Iraka i Afganistana, gdje operacije nisu bile uspješne.

Međutim, protiv izolacionista stoje dva izrazito snažna lobija. Jedan od njih je AIPAC, politička organizacija koja radi s izraelskom vladom, a koja je značajan donator političarima iz obje velike američke stranke, dok druga pripada tzv. "vojno-industrijskom kompleksu", koji također raspolaže ogromnim novčanim sredstvima, ali i moći u Washingtonu.

Pred Trumpom izbor koji će mu definirati mandat

Što se tiče američkog predsjednika, on se nalazi pred izborom koji će mu, potencijalno, definirati ostatak mandata, što je posebno važno kada uzmemo u obzir da Trump ima dovoljno problema na "domaćem frontu."

U slučaju da se odluči na udare protiv Irana, Trump će zadržati naklonost lobija koji imaju, u najmanju ruku, izrazitu moć u Washingtonu, što će mu u narednom periodu dati politički kapital, ali i značajno finansiranje za političare bliske njegovim svjetonazorima.

Ipak, u tom scenariju, Trump riskira gubitak značajnog dijela svog izbornog tijela, čime bi u problem doveo svoje saradnike u oba doma američkog Kongresa koji će naredne godine voditi kampanju za izbore.

Ako bi se odlučio da odbije "nalete" intervencionista, zadržat će veći dio svoje baze glasača, a posebno onih koji će taj potez interpretirati kao njegovo fokusiranje na probleme unutar SAD-a, koje je također obećao riješiti, a ne na vanjsku politiku.

U svakom slučaju, Trumpov primjer neodoljivo podsjeća na drugi mandat bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame, koji je također dobio ogromnu podršku glasača širokog dijapazona.

Njihovi interesi su također bili različiti po mnogim pitanjima, ali su se ujedinili kako bi Obami pružili novi mandat. Ipak, kada su se njihovi stavovi našli u sukobu, najveći gubitnik bio je upravo Obama, koji nije uspio da ponovo okupi tu bazu oko svoje nasljednice Hillary Clinton, što je rezultiralo u njenom porazu od Trumpa 2016. godine.

U ovom kontekstu, odluka o uključenju Amerike u izraelske napade na Iran je prekretnica, a Trumpova odluka, u jednom ili drugom smjeru, može značiti poraz ideje koja je, prema njegovim nadanjima, trebala biti veća od jednog ili dva mandata u Bijeloj kući.

Jednostavnije rečeno, MAGA bi na prvom testu mogla od Trumpovog plana za narednih 50 godina Republikanske stranke preći u propali projekat koji je "preminuo" s jednom vanjskopolitičkom odlukom.