Lancet Countdowna: Klimatske promjene pokreću globalnu zdravstvenu krizu s rekordnom vrućinom i rastom nesigurnosti hrane

-  Broj smrtnih slučajeva među osobama starijim od 65 godina zbog izloženosti toploti povećani su za 167 posto u odnosu na 1990-te, navodi se izvještaju Lancet Countdowna za 2024...

LONDON, 30. oktobra - Novi izvještaj zdravstvenih stručnjaka naglašava ozbiljne zdravstvene rizike koje predstavljaju klimatske promjene, budući da rast globalnih temperatura podstiče smrtonosne toplotne talase, pogoršava nesigurnost hrane i olakšava širenje zaraznih bolesti, javlja Anadolu.

Izvještaj Lancet Countdown za 2024. godinu, godišnja analiza uticaja klime na zdravlje, upozorava da prošlogodišnje rekordne temperature uzimaju dramatičan danak ljudskim životima i ekonomijama.

Izvještaj, koji sadrži istraživanje 122 stručnjaka, uključujući saradnike Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), objavljen je u srijedu i sadrži detalje o eskalaciji ekološke i javnozdravstvene krize.

Podaci iz izvještaja pokazuju da su prošloj godini, koja je bila najtoplija godina ikada zabilježena, klimatske promjene dodale 50 dana opasno visokih temperatura za prosječnu osobu.

„Ovaj rast ekstremne vrućine uticao je na zdravlje, produktivnost rada i prehrambene sisteme, s još gorim efektima koji se očekuju ako se globalno zagrijavanje nekontrolisano nastavi“, navodi se u izvještaju.

Zdravstveni rizici povezani s rastom temperature posebno su akutni među starijim populacijama.

Smrtnost među osobama starijim od 65 godina zbog izloženosti toploti povećana je za 167 posto u odnosu na 1990-te.

"Iz godine u godinu, broj smrtnih slučajeva direktno povezanih s klimatskim promjenama raste", rekla je Marina Belen Romanello, izvršna direktorica Lancet Countdowna.

Romanello je dodala da rast temperatura ne samo da uzrokuje povećanje stope smrtnosti, već i pogoršava bolesti i medicinska stanja povezana sa toplotnim stresom, povećavajući opterećenje zdravstvenim sistemima širom svijeta.

„U međuvremenu, sigurnost hrane se pogoršala jer ekstremni vremenski događaji ometaju proizvodnju usjeva“, ističe se u izvještaju.

Prošle godine, uslovi ekstremne suše zahvatili su do 48 posto kopnene površine u svijetu, zbog čega se, kako se procjenjuje, 151 milion ljudi suočava s nesigurnošću hrane, u poređenju sa prosjecima zabilježenim između 1981. i 2010. godine.

Suše i poplave uticale su na glavne regije koje proizvode hranu, izazivajući zabrinutost za dugoročnu stabilnost hrane. Ovaj trend ima posebno ozbiljne implikacije za zajednice s niskim prihodima i zemlje koje se u velikoj mjeri oslanjaju na poljoprivredni izvoz.

Osim troškova zdravlja ljudi, klimatske promjene smanjuju ekonomsku produktivnost.

U izvještaju se procjenjuje da su gubici radne snage zbog ekstremne vrućine prošle godine dostigli 512 milijardi potencijalnih radnih sati, što je rezultiralo stotinama milijardi dolara ekonomskih gubitaka.

Mnogi radnici na otvorenom i poljoprivredni radnici smatraju da je nemoguće nastaviti raditi u uslovima sve ekstremnijih vrućina, što ugrožava egzistenciju u već ranjivim zajednicama.

Dodaje se da su uprkos ovim upozorenjima, velike naftne i gasne kompanije povećale proizvodnju fosilnih goriva, podstaknute rekordnim profitom i rastom potražnje za energijom nakon ukrajinske krize 2022. godine, dodaje se.

"Trenutne politike i akcije, ako se održe, dovode svijet do zagrijavanja od 2,7 stepeni Celzijusa do 2100. godine", navodi se u izvještaju.