• 09.03.2025.
  • RTV USK,

Krizna infrastruktura i mi: šta znamo, šta radimo i koliko smo svjesni mogućih prijetnji i izazova

Krizna infrastruktura i mi: šta znamo, šta radimo i koliko smo svjesni mogućih prijetnji i izazova

-  Ratne godine pokazale su žilavost domaćeg stanovništva, koje je uz međusobnu solidarnost i vlastitu snalažljivost, pružilo nevjerovatan otpor agresoru. Slično je bilo i u slučaju vremenskih nepogoda, gdje se spriječila deeskalacija i stradanje. Ipak, posljedice su ostale na javnim i privatnim objektima, te pitanje je koliko se ulaže u rekonstrukciju postojeće i druge kritične infrastrukture, te mehanizacije koja pomaže odgovoru u sistemu zaštite i spašavanja. Po informacijama naših sagovornika, sredstva su nedostatna, ali posljednji događaji tjeraju državne vlasti na veću odgovornost i dodatne zaštite mjere u svim sektorima...                                      

BIHAĆ, 09. marta - Snježni nanos iz decembra protekle godine rezultirao je općim saobraćajnim i energetskim kolapsom. Šta onda očekivati usljed većih poplava, jačeg zemljotresa ili oružanog sukoba. Uloga kritične infrastrukture u momentima katastrofe ključna je za zaštitu života i sprječavanja sistemskog sloma. Osim podrške sektora, poput: energetike, robnih rezervi, zdravstva, mnogi će ponajprije tražiti spas i sklonište, kojih u Bihaću ima sedam i jedno u Bosanskog Krupi.

Prema riječima Muhameda Pečenkovića pomoćnika direktora CZ USK za zaštitu i spašavanje, 'što se tiče stanja u kojem se nalaze skloništa, ono nije zadovoljavajuće i stoga je potrebno u skladu sa propisima izvršiti kontrolne preglede i dovesti ih u ispravno stanje da se u slučaju nesreće mogu dovesti u funkciju i samu namjenu.

Zgrada STO (ES-T-O), u bihaćkom naselju Ozimice, predviđa sklonište kapaciteta 200 osoba. Ipak, zbog nedovršenih instalacija, boravak u tom prostoru nije uvjetan. Plan vlasti u Bihaću, po riječima Mirsada Šehića, pomoćnika gradonačelnika Bihaća za Civilnu zaštitu, jeste staviti novac iz taksi investitora stambenih objekata u funkciju rekonstrukcije postojećih skloništa.  Prema njegovim riječima 'preko milion maraka do sada akumuliranih sredstava, namjenskih koje se treba utrošiti, da bi se po određenim prioritetima, koje će definisati, da se privedu namjeni.

Ni tada, po svemu sudeći, neće biti riješen problem dostatnosti prostora, jer sveukupni kapacitet skloništa je 1.375 osoba. Ulaganja u sektor zaštite i spašavanja su važna, ali i ograničena. U tekućoj godini biti će usmjerena na kupovinu novih i bolje opremljenih terenskih vozila bihaćke Civilne zaštite.

Ovo je samo uvod u priču koju donosimo u večerašnjem izdanju TV Dnevnika nedjeljom u 19,00 sati...

PODIJELI
IZVOR
RTV USK

POVEZANE VIJESTI

Učitavam ...

Anketa

Prema medijskim informacijama iz svijeta, veliki broj slabo razvijenih, i ekonomskim parametrima mjereno, zemalja sa brojnim socijalnim i političkim problemima koji se gomilaju, imaju i značajan problem u radikalnom povećanju broja napuštenih životinja na ulicama gradova. Ovaj globalni i ujedno lokalni problem je karakteristika i BiH, te samim tim i brojnih lokalnih samouprava. Na drugoj strani visoko razvijene demokratske i ekonomski pozicionirane države ovaj problem nemaju, jer su u organizaciji države i društva striktno i zakonski sve moguće izvore problema predvidjeli i normirali. Po Vašem mišljenju, i u okviru devize 'misli globalno, djeluj lokalno', smatrate li da jedinice lokalne samouprave na području USK-a mogu ukoliko žele, trajno riješiti ovaj problem:
Newsletter