Ovogodišnja tema Svjetskog dana hrane je “Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost”, praovremeni podsjetnik da svi ljudi imaju pravo na odgovarajuću ishranu.

Ali kako ovo parvo može postati stvarnost? I zašto je toliko važno razmišljati ne samo o dovoljnoj količini hrane, već i o raznolikosti prehrane?

Zato govorimo o “hrani” u množini, naglašavajući ovu raznolikost, kao i dostupnost hrane, pristup hrani te njenoj pristupačnosti za sve.

Trenutno svjetska poljoprivreda proizvodi više nego dovoljno hrane za cjelokupnu globalnu populaciju u smislu kalorija. Ipak, oko 730 miliona ljudi suočava se s glađu usljed prirodnih katastrofa i katastrofa koje je uzrokovao čovjek, uključujući tu sukobe, vremenske nepogode, nejednakosti i ekonomske recesije.

Milijarde ljudi nemaju zdravu prehranu

Još jedna surova činjenica je da više od 2,8 milijardi ljudi u svijetu ne može priuštiti zdravu prehranu, što je vodeći uzrok svih oblika neishranjenosti.

Jednostavno rečeno, gotovo jedna trećina globalne populacije danas ne dobija hranjive tvari i mikronutrijente koji su im potrebni da bi napredovali i, u nekim slučajevima, preživjeli. To znači da je potrebno što prije popraviti kvalitet života skoro polovini ljudske populacije.

Potrebna nam je veća raznolikost hranjive i pristupačne hrane koja će biti dostupna na našim poljima, u našim ribarskim mrežama, na tržnicama i na našim stolovima, za dobrobit svih. Ovdje se ne radi samo o prehrambenim zahtjevima stanovništva, već i o osiguravanju da su naši poljoprivredno-prehrambeni sistemi učinkoviti, uključivi, otporni i održivi, ​​tako da mogu poštovati tradicionalne prehrambene kulture i zdravu prehranu koja se temelji na nauci i koja je u skladu s osobnim preferencijama.

Druga ključna stvar koja se treba uzeti u obzir je dugoročno zdravlje i održivost okoliša na koji se oslanjamo u proizvodnji ove hrane i koji treba bioraznolikost da bi napredovao.

Uloga FAO u svijetu i Bosni i Hercegovini

U Organizaciji Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) naporno radimo kako bismo pravo na hranu pretvorili u stvarnost, usprkos nizu izazova.

U zonama sukoba, pristup hrani je narušen, što dovodi do pothranjenosti i gladi. U tim i drugim žarištima gladi, napori FAO-a usmjereni su na ponovnu izgradnju poljoprivredne infrastrukture kako bi se osigurala dostupnost i pristupačnost hrane čime će se osigurati dugoročna sigurnost hrane, sa svim alatima i kanalima. Osim takvih hitnih intervencija, ključni programi FAO-a kao što su inicijativa Ruka u ruci, Jedna zemlja jedan prioritetni proizvod, Plava ekonomija i Programi tehničke saradnje (TCP) također ciljaju na srednjoročnu i dugoročnu sigurnost hrane i prehranu u nizu zemalja.

Od 2003., Bosna i Hercegovina je dio FAO-ove globalne inicijative 1000 digitalnih sela, koja je usmjerena na proširenje pristupa i korištenja digitalnih alata u poljoprivredno-prehrambenim sistemima i ruralnim područjima. U 2023. i 2024., ovaj regionalni projekt FAO-a usklađen je s postojećom inicijativom evropskih pametnih sela, olakšavajući razmjenu informacija, razmjenu tehničkih znanja i osposobljavanja te razmjenu tehnologije među ruralnim zajednicama.

Također, u 2022. Ured FAO-a u Bosni i Hercegovini uspio je diversificirati svoju bazu međunarodnih i bosanskohercegovačkih partnera, započevši blisku saradnju s Globalnim fondom za okoliš (Global Environment Facility), Zelenim klimatskim fondom (Green Climate Fund), Zajedničkim SDG fondom (Joint SDG Fund), Švedskom agencijom za međunarodni razvoj i suradnju, te Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u svojstvu imenovanog tijela za Globalni fond za okoliš i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske u ulozi nacionalno imenovanog tijela za Zeleni klimatski fond.

U mnogim mjestima promjene u prehrani i tržišna koncentracija, podstaknuti globalizacijom, su doveli do povećanih zdravstvenih problema, uključujući pretilost i dijabetes. Programi školske prehrane koje podržava FAO igraju važnu ulogu u rješavanju ovih izazova, budući da nabavljaju hranu od lokalnih poljoprivrednika i osiguravaju da djeca dobivaju hranjive obroke.

Potrebna je kolektivna akcija

Ali, ne pozivamo samo vlade da se uključe u ovu bitku. Zajedničko djelovanje može potaknuti značajne promjene, uz globalnu saradnju svih sektora i svih partnera - vlada, privatnog sektora, akademske zajednice, civilnog društva i pojedinaca.

I posebno mladih – jer budućnost sigurne hrane je njihovo pravo. Oni dizajniraju i odlučuju o budućnosti. Svi pozivi s UN-ovog samita budućnosti određeni su njihovim djelovanjem.

Poljoprivrednici mogu promijeniti svijet prakticirajući održivu poljoprivredu koja poboljšava biološku raznolikost i promovira odgovorno upravlja prirodnim resursima.

Kompanije mogu učiniti hranjivu i raznoliku hranu dostupnom po pristupačnijoj cijeni. Akademska zajednica i civilno društvo mogu pozvati vlade na odgovornost prikupljanjem podataka, utvrđivanjem područja za poboljšanje, implementacijom naučnih rješenja i mjerenjem napretka usmjerenim ka zadatim ciljevima.

Nauka i inovacije, uključujući IT, biotehnologiju, umjetnu inteligenciju i digitalnu poljoprivredu i druge, bit će odlučujuće snage za transformaciju poljoprivredno-prehrambenih sistema.

Iskoristimo ovogodišnji Svjetski dan hrane kako bismo obnovili svoju predanost izgradnji učinkovitijih, inkluzivnijih, otpornijih i održivijih poljoprivredno-prehrambenih sistema koji poštuju svačije pravo na raznovrsnu i hranjivu hranu.