- 24.03.2025.
- RTV USK,
Kosovo i Srbija obilježavaju 26 godina od NATO bombardovanja SR Jugoslavije

- Kosovo pozdravlja intervenciju kao pobjedu slobode, a srbijanski lideri je nazivaju nekažnjenim zločinom...
SARAJEVO, 24. marta – Na 26. godišnjicu početka zračne kampanje NATO-a protiv Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), lideri širom regiona dali su izrazito suprotne izjave koje odražavaju duboke podjele oko naslijeđa intervencije 1999. godine.
Predsjednica
Kosova Vjosa Osmani opisala je NATO bombardovanje kao prekretnicu koja je
pomogla da se osigura sloboda Kosova.
"Intervencija
NATO-a, zajedno s nepokolebljivom odlučnošću našeg naroda za slobodu, označila
je, ne samo odlučujući trenutak u našoj historiji već i u modernom
čovječanstvu", rekla je Osmani u poruci objavljenoj na platformi X.
Intervencija
NATO-a, koja je počela 24. marta 1999. godine, uslijedila je nakon neuspjelih
pregovora u Rambujeu i Parizu, čiji je cilj bio okončanje kosovske krize i
zaustavljanje, kako je NATO opisao, kampanje terora protiv albanskog
stanovništva od strane jugoslovenskih snaga.
Nasuprot
tome, srbijanski premijer u tehničkom mandatu Miloš Vučević nazvao je
intervenciju „zločinom bez kazne”, navodeći da će Srbija uvijek poštovati
sjećanje na one koji su branili zemlju.
"Mi
smo narod koji ne zaboravlja svoje žrtve i istoriju", rekao je on i dodao
da je Srbija posvećena miru i da se "zločini iz prošlosti nikada više ne
ponove".
Regionalne
reakcije odražavaju različite perspektive.
Crnogorski
predsjednik Jakov Milatović rekao je da ratna razaranja služe kao podsjetnik da
su mir i saradnja jedini put naprijed.
"Moramo
sačuvati sjećanje na sve nevine žrtve bombardovanja, poput onih u Murini, i
zajedno raditi za sigurniju budućnost", rekao je Milatović.
Ministarstvo
za Evropu i spoljne poslove Albanije takođe se oglasilo, nazvavši NATO kampanju
"ključnim trenutkom u istoriji" koji je pomogao da se osigura mir i
stabilnost u regionu. Ministarstvo je istaklo važnost međunarodnog djelovanja u
sprečavanju humanitarnih kriza i zaštiti ljudskih prava.
-
NATO kampanja 1999. -
NATO
bombardovanje, koje je trajalo 78 dana, od 24. marta do 10. juna 1999. godine,
bilo je završna faza rata na Kosovu. Pokrenuto je bez odobrenja Vijeća
sigurnosti Ujedinjenih naroda i uključivao je vojne snage iz 19 država članica
NATO-a.
Vazdušna
kampanja ciljala je vojne položaje i infrastrukturu u Srbiji i Crnoj Gori, tada
u sastavu SRJ, kao odgovor na optužbe o etničkom čišćenju jugoslovenskih snaga
protiv kosovskih Albanaca.
Iako
nema zvaničnih podataka, srbijanske procjene kažu da je broj ubijenih tokom
NATO bombardovanja između 1.200 i 2.500, uz oko 5.000 ranjenih.
SRJ,
formirana 1992. godine nakon raspada Socijalističke Federativne Republike
Jugoslavije, sastojala se od Srbije i Crne Gore. Restrukturirana je u Državnu
zajednicu Srbija i Crna Gora 2003. godine, koja se raspala nakon što je Crna
Gora proglasila nezavisnost 2006. Crna Gora je članica NATO-a od 2017.