Komšić u NATO-u: Situacija nakon presude Dodiku direktna prijetnja sigurnosti BiH i regije

-         O presudi ne može biti pregovora, to je "pitanje za domaće pravosudne i policijske institucije, koje to moraju same riješiti i čemu im eventualnu asistenciju mogu pružiti snage EUFOR-a i NATO-a, poručio član Predsjedništva BiH...

BRISEL, 15. aprila - Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić ocijenio je političku situaciju u zemlji nakon prvostepene presude Miloradu Dodiku, "jako složenom" rekavši kako to može predstavljati "direktnu prijetnju" sigurnosti Bosne i Hercegovine i regiona, javlja Anadolu.

"Imamo pravosudni postupak sa jedne strane, koji vode domaće pravosudne institucije, što se s druge strane pokušava pretvoriti u političko pitanje i neki unutrašnji dijalog, iako to ono u svojoj suštini nije, jer se tu ne radi o političkom, nego, prije svega, o sigurnosnom problemu", rekao je Komšić u obraćanju članovima Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) u Briselu u utorak.

Na sjednici kojoj prisustvuju i druga dva člana bh. Predsjedništva - Željka Cvijanović i Denis Bećirović, Komšić je iznio viđenje trenutne političke situacije u BiH s akcentom na put prema članstvu u NATO savezu.

Odbacio je mogućnost pregovora o presudi predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska "kroz unutrašnji dijalog", rekavši kako "ne postoji politički dogovor ili sporazum koji može ili smije devalvirati odluke pravosudnih organa".

"Potpuno smo svjesni da je ovo pitanje za domaće pravosudne i policijske institucije, koje to moraju same riješiti i čemu im eventualnu asistenciju mogu pružiti snage EUFOR-a, pa čak i NATO-a, kao jednakih pravnih slijednika nekadašnjeg SFOR-a, a kako je to već odlučeno u Rezoluciji 1575 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz 2004", dodao je.

Podsjetio je na reakciju SFOR-a 2001. u "slučaju Hercegovačka banka" kad je spriječen "udar na ustavni poredak koji se dešavao pod nazivom 'hrvatska samouprava'".

Komšić je istakao kako BiH izdvaja 0.95% svoga GDP-a za odbranu, dodavši da je to "nedovoljno" i ograničeno postojanjem Fiskalnog okvira, koji državni budžet ograničava na 500 miliona eura. Ukidanjem Fiskalnoga okvira, BiH bi imala dovoljno sredstava da ispuni i obavezu iz NATO kriterija za izdvajanje 2% GDP-a za odbranu, rekao je.

Pozvao je NATO saveznike da u narednom periodu, koji se tiče učešća BiH u MAP-u, dodatnu pažnju posvete ispunjavanju političkih kriterija, posebno u oblasti vladavine prava i demokratije.

"U Bosni i Hercegovini, trenutno se vrši udar na vladavinu prava od političkih aktera koji koriste sadašnji loš politički sistem za ostvarivanje niza blokada, čime se vrši udar na samu demokratiju i demokratske procese u zemlji", rekao je član bh. Predsjedništva dodavši kako oko 70% građana BiH želi članstvo u NATO-u.

To "politički može zakočiti samo jedan član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ili samo tri delegata u zakonodavnom organu vlasti koji se zove Dom naroda", naglasio je.

Put Bosne i Hercegovine ka članstvu u NATO-u počeo još 2001. godine, donošenjem Deklaracije u Parlamentarnoj skupštini BiH, iz čega je nastao Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, koji je propisao obavezu svih državnih institucija da rade na ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO-u.

Zvaničan zahtjev za učešće u MAP-u (Membership Action Plan) BiH je dostavila 2009., a NAC je 2018. pozvao BiH da učestvuje u MAP-u. Naredne 2019. sačinjen je i dostavljen prvi Godišnji nacionalni program (ANP).

BiH je dosad učestvovala u dvije NATO misije, u Afganistanu i Iraku, te više misija UN-a i vojnih vježbi sa NATO snagama u zemlji i inostranstvu.