Komšić: Alija Izetbegović bio je mudar i dobronamjeran čovjek koji je u teškom trenutku u BiH preuzeo breme

 - Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić poručio je da je sjećanje na Aliju Izetbegovića "važno zbog nas samih i budućih generacija", ističući da je Izetbegović bio mudar i dobronamjeran čovjek koji je preuzeo breme u jednom teškom trenutku u Bosni i Hercegovini.

SARAJEVO, 17. oktobra - Polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu obilježena je 22. godišnjica smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i prvog predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA).

Cvijeće su položili članovi porodice, brojne delegacije različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini Emin Akseki i predsjedavajući Komisije za nacionalnu odbranu Velike narodne skupštine Turske i zastupnik AK Partije u Kayseriju Hulusi Akar.

"Zbog nas, zbog Bosne i Hercegovine bitno da se danas sjećamo Alije Izetbegovića. Ipak je riječ o čovjeku koji će ostati upamćen i zapisan u historiji BiH. Na kraju krajeva, prvi čovjek nezavisne BiH. Čovjek koji je u jednom teškom trenutku preuzeo breme", poručio je Komšić.

Dodao je da je Izetbegović bio "beskrajno mudar i dobronamjeran čovjek", te da je i u najtežim vremenima pokazivao razumijevanje i poštovanje prema svim ljudima u Bosni i Hercegovini.

"Čovjek koji je i, na kraju krajeva, u toj percepciji svijeta doživljen kao neko ko se bori za pravu stvar i ko je kao takav bio i priznat širom svijeta", naglasio je Komšić, navodeći da "zbog nas samih, trebamo biti pošteni i prema njemu i prema njegovom djelu i liku."

"Ako počnemo da negiramo stvari, izvlačimo iz konteksta vremena u kojem se sve to dešavalo i predstavljamo ih na drugačiji način, van tog konteksta vremena, počinjem da mislim da bismo onda postali maliciozni, ne više prema Aliji Izetbegoviću, jer njega više nema, nego prema sebi i svojoj historiji", dodao je.

Akar: Izetbegovićeve ideje i djela primjer svim potlačenim narodima

Hulusi Akar je izjavio da je Alija Izetbegović bio veliki državnik i mislilac, te da su u Sarajevu kako bi održali uspomenu na njega.

Akar je kazao da rade na komemoraciji za Aliju Izetbegovića, koju zajednički organizuju Univerzitet Erciyes i Međunarodni univerzitet u Sarajevu (IUS), te nastavio:

"Nemoguće je opisati Izetbegovićeva dostignuća. S jedne strane, tu su njegovi postupci, a s druge, njegove ideje i knjige. Ovdje je bilo vrlo ozbiljnih poteškoća. Izetbegović se također suočio s vrlo ozbiljnim poteškoćama u svom ličnom životu. U konačnici, pokazao je sve što je trebao učiniti za svoju zemlju i svoju naciju s velikim uvidom, velikom voljom i hrabrošću. Imao je stavove, ideje i djela koja će poslužiti kao primjer, ne samo Bosancima već i svim potlačenim narodima. U tom smislu, on je zaista nezaboravan vođa."

Akar, uz podsjećanje da je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan posjetio Izetbegovića u posljednjim danima njegovog života, rekao je:

"On je zaista sastavio testament, rekavši: 'Povjeravam vam našu zemlju i našu naciju, podržite ih, budite uz njih.' Trenutno, kao Turska, činimo i nastavljamo činiti sve što je potrebno za našu braću ovdje, za narod Bosne i Hercegovine."

Alija Izetbegović je preminuo 19. oktobra 2003. godine od zatajenja srca.

Prema procjenama, posljednjem ispraćaju Alije Izetbegovića prisustvovalo je više od 100.000 ljudi, kao i veliki broj bosanskohercegovačkih i međunarodnih zvaničnika. Pretpostavlja se da je to bio najveći broj ljudi koji je ikada prisustvovao nekoj dženazi u Sarajevu.

Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Pripadao je uglednoj begovskoj porodici koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac. Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.

Izetbegović je autor velikog broja publicističkih radova i studija te knjiga: "Islam između istoka i zapada", "Problemi islamskog preporoda" i "Islamska deklaracija". Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više država. Godine 1999. objavio je knjigu "Moj bijeg u slobodu", a 2000. knjigu "Sjećanja" (autobiografski zapis). Sabrana djela Alije Izetbegovića u deset tomova objavljena su 2004. godine.

Dobitnik je niza priznanja i nagrada, kao što su Nagrada kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Washingtona, a najuticajniji španski list, madridski "El Mundo" izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu.