Ključne stvari koje treba znati nakon presude Dodiku: O presudi se ne pregovara i država se ne ucjenjuje

• Prvostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine kojom je predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, bila je okidač za niz radnji i novi napad na ustavni poredak BiH pod palicom Dodika.

BIH, 11. marta - Po naputku čelnika SNSD-a Milorada Dodika, čovjeka koji skoro 20 godina vedri i oblači političkom scenom u RS-u, dan nakon osuđujuće presude Narodna skupština RS-a je usvojila zakone kojima zabranjuje rad Sudu i Tužilaštvu BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća države te Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Također su usvojeni entitetski zakoni o spomenutim institucijama.

Dakle, Dodik je presudu iskoristio za novi napad na državu.

No, ono što treba znati jeste da je država odgovorila i da u procesima koji možda malo duže traju, Dodik gubi.

Institucije države vode proces

Iako je Dodik pokušao inscenirati zabranu rada SIPA-e u RS-u jednodnevnom kaubojskom diverzijama u kojoj je preko sebi odanih ljudi isposlovao da na jedan dan uposlenici SIPA-e napuste zgradu te agencije u Banjoj Luci, zakoni koje je usvojio se ne primjenjuju.

Ustavni sud je po hitroj apelaciji još hitnije reagovao i stavio van snage sporne Dodikove zakone.

Pored toga Tužilaštvo BiH uveliko radi na predmetu zbog sumnje u napad na ustavni poredak, a kao osumnjičeni su Milorad Dodik, Radovan Višković, premijer RS-a te Nenad Stevandić, predsjednik NSRS.

Svima njima su poslani pozivi na saslušanje i svi su poziv izignorisali. Uskoro će im biti poslat drugi poziv, a ukoliko njega budu ignorisali uslijedit će i naredba za privođenje, a u krajnjem slučaju i potjernica. U trenutnim okolnostima ključno je da SIPA i druge agencije u punom kapacitetu funkcionišu i u slučaju potrebe intervencije privođenja Dodika pokažu zašti su državna institucija.

Svi međunarodni akteri, prije svega NATO, ali i državni sekretar SAD-a Marco Rubio su poručili da neće dozvoliti nikakvo nasilje, a nasilje ako se dogodi može ga izazvati samo Dodik i "njegova policija" pa je u tom kontekstu na njemu odgovornost ukoliko bude sprečavao rad državnih institucija.

U međuvremenu sve ranije spomenute institucije funkcionišu bez problema.

Međunarodne reakcije

Dodik je samo u posljednja četiri dana dobio žestoke osude od vrha Sjedinjenih Američkih Država, prije svega od državnog sekretara Marca Rubija, ali i od kongresmenke Ann Wagner i drugog čovjeka američkog Senata, republikanca Chucka Grassleya.

Potonji je bio toliko direktan u osudi Dodikovih poteza da je naglasio u obraćanju u Senatu da će raditi s Trumpovom administracijom da se Dodik zaustavi upoređujući ono što radi sa postupcima ratnog zločinca Radovana Karadžića.

Pored toga Dodikove napade na ustavni poredak osudili su i Evropska unija, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Španija, Švedska, Turska, Nizozemska i brojne druge zemlje.

U međuvremenu u BiH je stigao i generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, koji je osudio Dodikove poteze, obećao kako NATO neće dozvoliti sigurnosni vakuum te poručio kako podržava OHR.

Dodik je do sada otišao najdalje u destruktivnoj politici. Prijeti mu i potjernica ukoliko se ne odazove Tužilaštvu, ali on i dalje tvrdi kako ne priznaje Ustavni sud BiH, pravosudne institucije i OHR.

Dodik iako negira itekako prihvata institucije države

Međutim, važno je naglasiti da je Dodik godinu dana dolazio na suđenje u Sud BiH, čime je priznao da ga itekako poštuje, jer da je presuda bila povoljna po njega, prihvatio bi svaku odluku.

Zatim, koliko god odbijao da prizna OHR i Schmidta kao visokog predstavnika, Dodik ga je itekako prihvatio, jer je prije svega učestvovao na izborima po pravilima koje je nametnuo visoki predstavnik. Dakle, Dodik je neprincipijelan i ponaša se u skladu s vlastitim komoditetom.

I u konačnici, Dodik aktuelnu situaciju pokušava iskoristiti za neku vrstu općih pregovora o budućnosti BiH. U tom kontekstu važno je naglasiti nekoliko stvari:

§  Presuda Dodiku nema nikakve veze s ustrojstvom BiH niti se o presudi može raspravljati.

§  Zašto bi bilo ko s Dodikom u ovom trenutku pregovarao o uređenju BiH.

§  Na političkom stolu u ovom trenutku tema mogu biti evropski zakoni, Program reformi na putu ka NATO članstvu, budžet BiH i tako dalje.

§  Svi pozivi međunarodnih aktera za rješenje krize u BiH su usmjereni na rad domaćih institucija. A domaće institucije rade, to je pokazao Sud BiH, Ustavni sud i sve ostale agencije i institucije.

Dodik i njegovi saradnici su napali ustavni poredak i ucjenama pokušavaju ispregovarali povoljniju poziciju za sebe. A to je situacije gdje domaće institucije ne smiju pokleknuti jer se država ne ucjenjuje.

Dodik nema podršku niti opozicije niti svih građana Republike Srpske. Dodik je u sukobu sa zakonom i time će se baviti pravosuđe. A ostale političke stranke trebaju znati da se o svemu onome što Dodik potencira ne pregovara, posebno ne u ovim okolnostima.