Kako je Trump prešao put od protivljenja izraelskim napadima na Iran do očite nevoljne podrške: Lako...

-     Predsjednik SAD-a Donald Trump protivio se izraelskoj vojnoj akciji protiv Irana, favorizirajući pregovore umjesto bombardovanja. Ali u danima prije početka napada, promijenio je svoje stavove...                                                            

WASHINGTON, 16. juna - Nakon ključnog brifinga predsjedavajućeg Združenog štaba, generala zračnih snaga Dana Cainea, o izraelskim planovima i američkim opcijama za podršku njegovoj operaciji, dao je prećutno odobrenje Izraelu da se upusti u to i odlučio je pružiti ograničenu američku podršku, prenosi NBC News.

Trump je bio sve frustriraniji Iranom jer nije odgovorio na najnoviji prijedlog za nuklearni sporazum. I dalje se nadao da će njegov bliskoistočni mirovni pregovarač, Steve Witkoff, koji je trebao u nedjelju održati još jednu rundu mirovnih pregovora u regiji, postići sporazum.

Trump se također suočavao s privatnim pritiskom dugogodišnjih saveznika koji se zalažu za politiku izolacije i koji su željeli spriječiti Izrael u poduzimanju vojnih akcija i barem uskratiti američku podršku takvoj operaciji.

Ovaj prikaz Trumpovog razmišljanja koje je prethodilo izraelskoj operaciji zasnovan je na intervjuima s pet sadašnjih američkih zvaničnika i dva bliskoistočna zvaničnika, kao i s dvije osobe upoznate s raspravama, dva bivša američka zvaničnika upoznata s raspravama i jednim Trumpovim saveznikom.

Posljednjih sedmica, Izrael je postao sve uvjereniji da prijetnja koju predstavlja Teheran postaje sve ozbiljnija. I dok je već odlučio da neće stajati na putu Izraelu, u četvrtak, samo nekoliko sati prije početka napada, Trump je, barem javno, i dalje izrazio nadu da će diplomatija pobijediti.

"Ne želim da se oni umiješaju, jer mislim da bi to sve uništilo, možda bi zapravo pomoglo, ali bi to također moglo uništiti sve, jer imali smo vrlo dobre razgovore s Iranom“, rekao je Trump novinarima na ceremoniji potpisivanja zakona.

Iza kulisa, Izraelci su već postavili veliki dio temelja za Trumpovu odmjerenu promjenu. Trump se nadao da će izraelskog premijera Benjamina Netanyahua moći uvjeriti da ne napadne Iran. Ali tokom protekle sedmice, prihvatio je da je Izrael odlučan neutralizirati iranske nuklearne sposobnosti i da će Sjedinjene Američke Države morati pružiti određenu vojnu podršku u odbrambene svrhe, kao i određenu obavještajnu podršku.

Trump je dosljedno govorio da želi izvući Sjedinjene Američke Države iz stranih sukoba i nastojao je koristiti diplomatiju kako bi okončao ruski rat protiv Ukrajine i borbe u Gazi, iako bezuspješno.

Ali Izrael je postajao sve zabrinutiji i nije bio uvjeren da će Trumpov plan za mir u regiji uspjeti. Netanyahu i njegov ratni kabinet nisu imali povjerenja u pregovore SAD-a s Iranom koji se održavaju u Omanu, uprkos javnim izjavama Washingtona da je dogovor blizu.

Do kraja prošle sedmice, javni ton Bijele kuće počeo je uključivati ​​više podrške Izraelu, a privatno se promijenio od snažnog protivljenja široko rasprostranjenoj vojnoj operaciji do prihvatanja da će se ona vjerovatno dogoditi.

Među razlozima za Trumpovu promjenu stava bila je i izjava Međunarodne agencije za atomsku energiju, nadzornog tijela Ujedinjenih nacija za nuklearnu energiju, da Iran krši svoje zahtjeve o neširenju nuklearnog oružja. Trumpa je također zabrinuo osjećaj koji je dolazio iz Izraela, SAD-a i IAEA da je Iran postigao skokove u svom nuklearnom programu, a nije želio biti predsjednik pod čijim mandatom je Iran uspio dobiti nuklearno oružje.