KAD JE TONI OTKAZAO KONCERT I 'PROKAZAO' NOVOSADSKI SPENS: Slučaj Cetinski i novi problemi u hrvatsko-srpskim odnosima

-     Kaznena prijava zbog izazivanja nacionalne mržnje, pojačane tenzije i potencijalno novi problem u odnosima Srbije i Hrvatske. To je 'rezultat' izjave potpredsjednika Skupštine Vojvodine da su 'svi Hrvati ustaše'...                                                                                                                                                                 

NOVI SAD/ZAGREB/BERLIN, 13. marta - Kaznena prijava zbog izazivanja nacionalne mržnje, pojačane tenzije i potencijalno novi problem u odnosima Srbije i Hrvatske. To je „rezultat" izjave potpredsjednika Skupštine Vojvodine da su „svi Hrvati ustaše".

U Srbiji ne prestaju reakcije na izjavu potpredsjednika Skupštine Vojvodine Nemanje Zavišića povodom odluke hrvatskog pjevača Tonija Cetinskog da otkaže koncert u novosadskoj dvorani SPENS. Hrvatski pjevač tu je odluku obrazložio time što je, kako je rekao, SPENS 1991. godine bio „logor za hrvatske civile i branitelje".

Zavišić je na svojem Facebooku tim povodom napisao da „možda nisu sve ustaše Hrvati, ali svi Hrvati su ustaše" i da „nema bratstva i jedinstva".

Njegova izjava privukla je pozornost i srpskih, ali i medija u Hrvatskoj, te izazvala oštre reakcije nevladinih organizacija, među kojima je i Fond za humanitarno pravo u Srbiji. Ta je organizacija priopćila da Zavišićeva izjava „predstavlja govor mržnje i kršenje Zakona o zabrani diskriminacije, potiče neprijateljstvo i stigmatizira čitavu zajednicu".

Zavišić je, međutim, i nakon toga naglasio da stoji iza svake izgovorene riječi i da isprike i povlačenja neće biti.

„Diskurs iz devedesetih"

Član Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Darko Baštovanović za DW kaže da je Zavišićeva izjava „samo jedna u nizu eskalacija" te da je „neprimjerena kada su u pitanju hrvatsko-srpski odnosi".

„Bilježimo porast narativa koji je apsolutno nepriličan, posebno od  ljudi koji su na visokim funkcijama, a naročito ako su dio izvršne vlasti. Nažalost, suočeni smo s razdobljem narušavanja hrvatsko-srpskih odnosa i mislim da, kada je u pitanju javni diskurs, ovakvu situaciju nismo imali od nesretnih i tragičnih devedesetih godina", ocjenjuje Baštovanović.

Dodaje da je u takvim okolnostima i imajući u vidu situaciju na globalnoj razini „posljednja stvar koja treba dodatno zaoštravanje odnosa između Srbije i Hrvatske", za koje kaže da su „možda i dvije najsnažnije države na Balkanu".

Bez reakcije predsjednika Skupštine

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić izjavila je da ta institucija „nedvosmisleno osuđuje ovakav govor mržnje".

„Izjava u kojoj se Hrvati kolektivno tako označavaju apsolutno je neprihvatljiva i ne smije imati mjesta u javnom prostoru, a posebno ne kada dolazi od visokog pokrajinskog dužnosnika. O spornoj izjavi potpredsjednika Skupštine Vojvodine trebaju se prije svega očitovati njegovi politički kolege i institucija iz koje ta izjava dolazi", navela je Vojnić.

DW je upitao predsjednika Skupštine Vojvodine Balinta Juhása hoće li pokrenuti očitovanje Skupštine o Zavišićevoj izjavi i misli li da bi njegov kolega trebao snositi posljedice – ali iz njegova kabineta su nam poručili da nije u mogućnosti odgovoriti na pitanja jer je na službenom putu.

„Nužno smirivanje napetosti"

Osvrćući se na ocjenu Jasne Vojnić, Baštovanović naglašava da na Zavišićevu izjavu „sve institucije trebaju reagirati".

„Treba raspravljati, ali ne treba pokretati nekakav lov na vještice i upirati prstom u jednu instituciju koja treba nekoga smijeniti s položaja. To neće riješiti probleme."

Naglašava da su „problemi dublji i fenomenološki" te da situacija „može samo dodatno eskalirati".

„Zato je potrebno smirivati napetosti i poruke koje se šalju moraju imati humanističku notu. Mora se voditi računa o objema zajednicama – o hrvatskoj u Srbiji i srpskoj u Hrvatskoj, jer se problemi jednih često prelijevaju na one druge", objašnjava Baštovanović.

Hrvatska zajednica u Srbiji

Prema popisu iz 2022. godine, u Srbiji živi 39.107 Hrvata. Baštovanović kaže da njihov položaj može samo biti otežan govorom mržnje koji se ponavlja.

„Slično je i sa Srbima u Hrvatskoj. Naravno, tamo su drugačiji mehanizmi i mogućnosti reagiranja. I kada hrvatska zajednica nije izravno uključena, sve što je izrečeno u vezi s Hrvatskom u negativnom kontekstu negativno se odražava i na položaj zajednice ovdje", naglašava on.

Podsjećajući da DSHV „na neki način participira unutar sustava", dodaje da je potrebno raditi na tome da se glas hrvatske zajednice čuje unutar institucija, i to prije svega onih koje se bave unapređenjem prava nacionalnih manjina.

„Jedan od problema hrvatske zajednice je i siromaštvo. Hrvati u Srbiji jedna su od najsiromašnijih zajednica i društveno su u dosta nepovoljnom položaju", navodi član DSHV-a, na čijem je čelu Tomislav Žigmanov, koji je i potpredsjednik Vlade Vojvodine.

Odakle ideja o logoru u SPENS-u?

Izjava Tonija Cetinskog da je SPENS bio logor za civile i hrvatske branitelje izazvala je oštru reakciju gradonačelnika Novog Sada Žarka Mićina, koji je od hrvatskog pjevača zatražio da se ispriča „zbog širenja neistina".

U knjizi „Rat u Srbiji" Inicijative mladih za ljudska prava u Beogradu (YIHR) navodi se da je nakon pada Vukovara 1991. godine „veliki broj pripadnika hrvatske nacionalnosti doveden u logore u Srbiji".

Kroz njih je prošlo oko 7.000 ljudi, a bili su organizirani „na imanjima u Begejcima i Stajićevu, u Kazneno-popravnom zavodu (KPZ) u Srijemskoj Mitrovici, KPZ-u i vojnom zatvoru u Nišu, Vojno-istražnom zatvoru i prostorijama Instituta za sigurnost u Beogradu".

Jedini pokazatelj o SPENS-u kao logoru u toj knjizi su navodi Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, koji, kako piše YIHR, „spominju postojanje logora u dvorani SPENS u Novom Sadu, kao i u objektima u Bubanj Potoku i Somboru".

Nedovoljno utemeljena izjava pjevača Cetinskog s jedne strane, i poruka mržnje potpredsjednika pokrajinske skupštine Zavišića s druge strane, vraćaju pozornost na prošlost Vojvodine, iz koje je devedesetih godina, nakon kampanje zastrašivanja, protjerano nekoliko desetaka tisuća Hrvata.

Čelnik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj osuđen je pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove na deset godina zatvora zbog poticanja progona, deportacije i prisilnog raseljavanja Hrvata u selu Hrtkovci 1992. godine. On je, međutim, i danas čest gost televizija s nacionalnom frekvencijom u Srbiji, u kojima gotovo da ne odstupa od izjave koju je dao nakon presude – da je „ponosan na sve pripisane zločine" i da bi ih ponovio.

„Svaki put kada dođe do neodmjerenih izjava, kao što ih daje dotična osoba, ti ljudi doživljavaju novi stres. To je više nego zastrašujuće", kaže Baštovanović.

Kaznena prijava

Oporbena Stranka slobode i pravde najavila je da će podnijeti kaznenu prijavu protiv Nemanje Zavišića zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti. Zastupnik te stranke u Skupštini Vojvodine Milan Vasiljević upitao je predstavnike vladajuće Srpske napredne stranke jesu li ponovno „počeli žigosati desetke tisuća sugrađana, vojvođanskih Hrvata", kao što su to, kako je rekao, činili njihovi politički uzori devedesetih godina.

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini ne razmatra, međutim, da i sam pokrene kaznenu prijavu i još jednom inzistira na smirivanju napetosti.

„Mislimo da je nužno smirivati situaciju i da je u ovom trenutku riječ osude i izražavanje vlastitog mišljenja u javnom prostoru ono što ima daleko ljekovitiju svrhu", zaključuje član DSHV-a Darko Baštovanović.