Južna interkonekcija i izbor sudija u Ustavni sud: Očekuje se burna sjednica Doma naroda FBiH

-     U četvrtak će se održati 6. vanredna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dnevni red će imati dvije ključne tačke - izbor sudija Ustavnog suda FBiH i Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji...                                                                       

SARAJEVO, 15. januara - Na ovoj sjednici se trebalo raspravljati i o privremenom finansiranju, ali kako su ove tačke povučene s dnevnog reda Predstavničkog doma PFBiH, za očekivati je da će rasprava po ovim pitanjima sačekati zvanični prijedlog budžeta FBiH za 2025. godinu.

Južna interkonekcija - ima li HDZ "snage" da blokira?

Iako je riječ o posljednjoj tački dnevnog reda, najveći interes je svakako za Južnu interkonekciju, koja je krajem prethodne godine dobila dovoljnu podršku u Predstavničkom domu.

U Domu naroda, ipak, HDZ ima nešto povoljniju situaciju. Dok nisu mogli blokirati u donjem domu Parlamenta, gdje imaju "samo" 15 zastupnika, u Domu naroda imaju 13 od 23 delegata u Klubu Hrvata, što znači da su im potrebne još tri ruke da značajno uspore, a potencijalno i potpuno zaustave donošenje ovog zakona.

Naravno, samo s 13 delegata HDZ nema dvotrećinsku većinu u klubu, ali do "magičnog" broja od 16 mogu doći s tri delegata iz HDZ-a 1990, čime bi krenula procedura kojom bi se utvrdilo da li je došlo do povrede vitalnog nacionalnog interesa.

Ipak, informacije do kojih je došao Klix.ba kažu kako među delegatima iz stranaka Trojke (SDP, NiP, NS) postoji optimizam da će HDZ ostati izoliran i da neće dobiti podršku kolega iz "devedesetke."

Što se tiče same procedure usvajanja zakona, ako se ne dostigne dvotrećinska većina u jednom od klubova, potrebno je doći do većine od ukupnog broja delegata koji prisustvuju raspravi.

Drugim riječima, ako se na glasanju pojavi svih 80 delegata, potrebno je 41 glasova "za" kako bi se neki zakon usvojio. Ako ne dođe do blokade iz Kluba Hrvata, jasno je da postoji i više nego dovoljna podrška za usvajanje ovog zakona.

Izbor sudije Ustavnog suda FBiH

Druga tačka dnevnog reda, koja se tiče popunjavanja dva neupražnjena mjesta u Ustavnom sudu FBiH, također će privući pažnju.

Ovdje je došlo do poprilično bizarne situacije gdje će delegati glasati za kandidate s dvije odvojene liste, od čega je jedna povezana za konkurs iz 2024., a druga za konkurs iz 2022. godine.

Što se tiče prve liste, sa nje bi trebao biti izabran sudija ili sutkinja iz reda srpskog naroda, kako bi se ispunila kvota od najmanje dvoje sudija iz svakog konstitutivnog naroda.

 Lidija Bradara, kao predsjednica FBiH, je zvanično predložila sudiju Slavišu Bjelogrlića, kao prvorangiranog na listi koju je sastavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće.

Međutim, za njegovo imenovanje Bradara nije dobila saglasnost potpredsjednika FBiH Igora Stojanovića i Refika Lende.

U izjavi za Klix.ba, Stojanović je pojasnio svoju odluku.

"Tu odluku sam donio zato što u biografiji sudije Bjelogrlića za period od 12 godina ne postoji niti jedna informacija. Čovjek nakon završetka fakulteta kao da nije radio nigdje i onda, nakon 12 godina, postane šef nekog odjela. To izaziva sumnju i govori da, ako je čovjek s takvom biografijom prvorangirani kandidat, procedura nije obavljena na profesionalnom nivou za ovako važnu funkciju. Također postoje i određene promjene u proceduri samog konkursa, koje mi također govore da se nije ozbiljno pristupilo ovom poslu", rekao je Stojanović

Pored njega, na listi se nalaze Damir Šapina, Anja Pavelka-Vuleta, Adis Abdić, Tanja Hadžagić, Smajo Šabić i Ognjen Gašović. Između ostalog, Pavelka-Vuleta i Gašović su također iz reda srpskog naroda, te bi mogli biti imenovani ako Bjelogrlić ne dobije dovoljnu podršku.

Prema procedurama za imenovanje sudija u Ustavni sud FBiH, ako nema saglasnosti među rukovodstvom entiteta, delegati u Domu naroda će, počevši s prvorangiranim kandidatom, glasati pojedinačno dok jedan ne dobije dovoljnu podršku.

Drugi konkurs star više od dvije godine

Poseban problem predstavlja drugi konkurs. Naime, riječ je o proceduri iz 2022. godine, kada su pravila bila potpuno drugačija, što je dovelo do situacije gdje ne postoji prvorangirani kandidat ili kandidatkinja, već su svi kandidati ocijenjeni s odličan, vrlodobar, dobar, dovoljan ili nedovoljan.

Pored toga, riječ je i o imenovanju na mjesto koje napušta Kata Senjak, zbog čega iz HDZ-a insistiraju da bude izabran kandidat iz reda hrvatskog naroda.

Međutim, u trenutnom sazivu Ustavnog suda FBiH, čak i bez sutkinje Senjak, se nalazi dvoje Hrvata, zbog čega je ovo mjesto, barem gledano kroz prizmu etniciteta, potpuno "otvoreno."

Da stvar bude komplikovanija, jedno od imena koje će se naći pred delegatima Doma naroda PFBiH je Monika Mijić, v.d. agentice BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Ipak, prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao naš portal, stranke Trojke neće podržati njeno imenovanje. Zvaničnog stava i dalje nema, ali Mijić skoro pa sigurno neće dobiti podršku HDZ-ovih koalicionih partnera iz Trojke.

Vildana Bešlija, delegatkinja Naše stranke u Klubu Bošnjaka, za Klix.ba kaže da zasad "ne postoji koalicioni dogovor", a samim tim ni stav Trojke.

"Trenutno kao stranka razmatramo liste kandidata u svrhu formiranja konačnog stava i glasanja delegata naše stranke u Domu naroda", rekla je Bešlija.

Pored Mijić, pred delegatima bi se trebali naći Jasminka Džumhur, Senad Osmić, Boris Barun, Tanja Hadžagić, Izmir Hadžiavdić, Željko Škarica i Samir Zuparević.