• 23.02.2025.
  • Safet Hodžić

Jasmin Velić: Od izbjeglice do uspješnog poljoprivrednika u Bosanskom Novom

Jasmin Velić: Od izbjeglice do uspješnog poljoprivrednika u Bosanskom Novom

Jasmin Velić iz Bosanskog Novog jedan je od 13.000 ljudi koji su jula 1992. godine protjerani iz svojih rodnih mjesta. Iako su mu ugodan boravak u Njemačkoj i Holandiji donijeli privremeno smirenje, nijedno mjesto nije moglo zamijeniti želju za povratkom kući. Na kraju se vratio u rodni grad, gdje je već imao porodični biznis i perspektivu. Danas, uz podršku svoje porodice, uspješno se bavi proizvodnjom mlijeka, ovčarstvom i plasteničkim uzgojem povrća.

BOSANSKI NOVI, 23. februara – Ratni vihor uništio je porodično imanje Jasmina Velića, a on je nakon boravka u koncentracionom logoru Mlakve i izbjeglištva širom Evrope, 2000-ih godina ponovo stao na svoje noge.

Nikad nije imao straha, a vodila ga je želja za životom i uvjerenje da se najbolje živi od vlastitog rada. Krenuo je u poljoprivredu s tri ovce. Danas, nakon više od dvije decenije braka sa suprugom Jasmirom, koja mu je velika podrška, posjeduju 40 muznih krava i proizvode više od 800 litara mlijeka dnevno. Mlijeko distribuiraju zadovoljnim otkupljivačima, koji, kako kažu, isplaćuju svaki fening.

Uz stado od stotinjak ovaca, iako ponekad požele „dobro naspavati“, radne obaveze ne dopuštaju malodušnost. Jasmin trenutno plaća tri kredita, a uz pomoć bespovratnih pozajmica i subvencija, uspijeva održati posao.

U budućnosti bi volio investirati u mehanizaciju i novi objekat za slobodni vez krava, iako zna da bi se ponovno morao zadužiti. No, s djecom koja žele ostati na porodičnom ognjištu, Jasmin je siguran da će nastaviti dalje. Za njega, pošteno zarađeni novac nema cijenu.

PODIJELI
IZVOR
RTV USK

POVEZANE VIJESTI

Učitavam ...

Anketa

Prema medijskim informacijama iz svijeta, veliki broj slabo razvijenih, i ekonomskim parametrima mjereno, zemalja sa brojnim socijalnim i političkim problemima koji se gomilaju, imaju i značajan problem u radikalnom povećanju broja napuštenih životinja na ulicama gradova. Ovaj globalni i ujedno lokalni problem je karakteristika i BiH, te samim tim i brojnih lokalnih samouprava. Na drugoj strani visoko razvijene demokratske i ekonomski pozicionirane države ovaj problem nemaju, jer su u organizaciji države i društva striktno i zakonski sve moguće izvore problema predvidjeli i normirali. Po Vašem mišljenju, i u okviru devize 'misli globalno, djeluj lokalno', smatrate li da jedinice lokalne samouprave na području USK-a mogu ukoliko žele, trajno riješiti ovaj problem:
Newsletter