Izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina lani premašio 146 miliona KM

• Vrijednost izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina u prošloj godini iznosila je 146.136.909 KM, što je za 0,16 posto više u odnosu na 2024. godinu, dok je količinski izvoz bio niži za 5,59 posto, istaknuto je u Kozarskoj Dubici na sjednici Odbora prerađivača mlijeka i mliječnih prerađevina.

BIH, 10.marta - Teme sjednice, na kojoj su predstavljeni i aktuelni podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda, bile su dugogodišnji izazovi sa kojima se suočava mljekarska industrija, kao i aktuelna problematika pojave viška mlijeka na tržištu Bosne i Hercegovine i zemljama regiona, objavljeno je na zvaničnoj stranici Vanjskotrgovinske komore BiH.

Prema njihovim podacima, vrijednost uvoza mlijeka i mliječnih prerađevina u 2025. godini iznosila je 254.651.315 KM, što je za 4,94 posto manje u odnosu na 2024, dok je pokrivenost uvoza izvozom lani bila 57 posto.

Izvozna tržišta u 2025. godini bila su Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Srbija i u odnosu na 2024. godinu vodeća izvozna tržišta ostala su nepromijenjena.

Zabilježen je blagi pad izvoza na tržišta Crne Gore, dok je značajniji pad, i količinski i vrijednosno, evidentiran na tržištu Srbije, posebno kada je riječ o izvozu UHT mlijeka (paterizovanog ili sterilizovanog).

Najznačajnija uvozna tržišta u 2025. godini bila su Njemačka, Hrvatska, Srbija, Mađarska i Slovenija.

Uvoz iz Njemačke, Mađarske, Hrvatske i Slovenije bilježi pad, dok je uvoz iz Srbije u porastu u odnosu na 2024. godinu.

Prema podacima iznesenim na sjednici, tokom 2025. godine od kooperanata je otkupljeno oko 300 miliona litara sirovog mlijeka za preradu, dok je u 2024. godini ta količina iznosila 278 miliona litara, što predstavlja povećanje za više od 20 miliona litara.

Domaći prerađivači mlijeka zabrinuti

Rast proizvodnje i otkupa sirovog mlijeka evidentan je u posljednje tri godine, međutim u posljednjim mjesecima došlo je do značajnog zasićenja domaćeg tržišta.

Tržišni viškovi, kako se navodi, nisu prisutni samo u Bosni i Hercegovini, nego i u susjednim zemljama, kao i na tržištu Evropske unije.

Domaći prerađivači mlijeka izrazili su veliku zabrinutost i naglasili da ulažu maksimalne napore kako bi umanjili negativne posljedice po svoje dugogodišnje kooperante.

Iako je otkup sirovog mlijeka djelimično smanjen, prerađivači mlijeka nastoje da zadrže otkup od kooperanata u mjeri u kojoj je to moguće i da ne otkazuju otkup u potpunosti.

Istaknuto je i da je problem tržišnog viška mlijeka izuzetno ozbiljan, te da prerađivači mlijeka, bez uključivanja nadležnih institucija, ne mogu samostalno uticati na njegovo rješavanje.

Kao jedno od mogućih rješenja je prerada viška mlijeka u proizvode sa dodatnom vrijednošću, poput mlijeka u prahu, sira i maslaca, ali uz primjenu odgovarajućih subvencionisanih mjera nadležnih institucija.

"Grupacija prerađivača mlijeka i mliječnih prerađevina apeluje na nadležne institucije da se aktivno uključe u rješavanje ovne problematike kako bi održivost brojnih poljoprivrednih gazdinstava i stabilnost domaće mljekarske proizvodnje bile očuvane", kaže se u saopštenju.

Sjednici su prisustvovali članovi Odbora prerađivača mlijeka i mliječnih prerađevina i predstavnici najznačajnijih izvozno orijentisanih mljekara u Bosni i Hercegovini.