Istraga o 'vikend snajperistima' u opsadi Sarajeva: 'Nosili su puške kao da idu u lov, imali su i vodiče'

•  Tužilaštvo u Milanu u okviru istrage o "vikend snajperistima" tokom opsade Sarajeva zatražilo je i uvid u svjedočenje američkog vatrogasca Johna Jordana, koje je dao 2007. godine pred Haškim tribunalom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

BIH, 13. novembra - Njegov iskaz, star više od 18 godina, ponovo je aktuelan jer bi mogao rasvijetliti ulogu stranih državljana, takozvanih turista-snajperista, koji su, prema tvrdnjama svjedoka, plaćali kako bi ubijali civile tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i opsade Sarajeva.

Jordan je u Hagu izjavio da je više puta, tokom boravka u Sarajevu, vidio ljude koji "nisu izgledali kao lokalni stanovnici".

"Po odjeći, oružju koje su nosili i načinu na koji su se kretali bilo je jasno da nisu odavde. Vodili su ih lokalni ljudi, gotovo kao vodiči", naveo je Jordan.

Prema njegovom svjedočenju, slične je prizore zapazio i u okolini Mostara. On je u Bosnu i Hercegovinu stigao kao vatrogasac dobrovoljac koji je želio pomoći civilima pogođenim ratom. Tokom jedne akcije spašavanja i sam je ranjen.

Na pitanje tadašnjeg sudije Patrika Robinsona da li je mogao razlikovati domaće od stranih boraca, Jordan je odgovorio potvrdno:

"Jesam. Obučen sam da posmatram detalje. Vidjelo se da su ti ljudi doslovno vođeni za ruku kroz područja koja su im bila nepoznata."

Opisao je i kako su "turisti–snajperisti" bili obučeni.

"Nosili su kombinaciju civilne i vojne odjeće. Ali ono što ih je izdvajalo bilo je oružje. Lokalni borci imali su prepoznatljive tipove oružja, dok su ovi stranci koristili puške koje su više ličile na lovačko oružje, recimo za lov na divlje svinje u Švarcvaldu, a ne na oružje za borbu u urbanim uslovima. Bilo je jasno da su van konteksta - stranci, amateri, ali opasni."

Jordan je pred sudom govorio i o načinu na koji su ti snajperisti birali mete.

"U pojedinim napadima primijetio sam da su najčešće gađali najmlađe članove porodice. Ako bi odrasla osoba i dijete hodali zajedno, dijete bi bilo pogođeno. U grupi djevojaka, meta je često bila najatraktivnija. Ne znam zašto. Možda to zna samo Bog. Ali ako želite da uništite porodicu, pogodite dijete - to slama sve ostale."

Milansko tužilaštvo koje vodi tužilac Alessandro Gobbis, sada želi prikupiti sve dokumente i svjedočenja koja su dostupna Haškom sudu, kako bi istražilo navode o mogućem učešću italijanskih državljana u zločinima tokom opsade Sarajeva, piše La Repubblica.

Prema dostupnim informacijama, istraga obuhvata i dokumente bivše italijanske obavještajne službe SISMI (danas AISI). Na osnovu iskaza jednog bosanskog obavještajca, SISMI je navodno imao saznanja o prisustvu italijanskih državljana tokom rata u BiH na "vikend-snajperisanju", te je u nekim slučajevima pokušao spriječiti njihov odlazak na ratište.

Podsjetimo, u Italiji je otvorena istraga protiv "vikend snajperista" koji su tokom agresije na BiH plaćali okupatorima Sarajeva da pucaju na stanovnike opkoljenog grada.

Tužitelji imaju cilj pronaći organizatore "vikend tura" i osobe koje su plaćale da idu ubijati nevine Sarajlije iz zabave.

Istragu, o kojem je "Il Giornale" ranije izvještavao ovog ljeta, otvorio je tužilac Alessandro Gobbis po optužbi za namjerno ubistvo otežano okrutnošću i iz podlih motiva.

Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine i trajala je 1.425 dana – sve do 29. februara 1996. godine.

Tokom tog perioda, grad je bio izložen svakodnevnom granatiranju i snajperskoj vatri s položaja velikosrpskog agresora.

Prema podacima Centra za istraživanje i dokumentaciju, tokom opsade ubijeno je više od 11.500 civila, među kojima i više od 1.600 djece.

U prosjeku, na grad je dnevno padalo oko 330 granata, dok je najteži dan bio 22. juli 1993. godine kada je na Sarajevo ispaljeno više od 3.700 granata.

Od početka opsade agresor je nekoliko puta pokušavao da na više mjesta presječe grad i tako ga stavi pod potpunu kontrolu. Uprkos pokušajima, snage Armije Republike Bosne i Hercegovine, uz pomoć policije i organizovanog otpora građana, uspjele su odbraniti ključne dijelove Sarajeva i spriječiti njegov pad.