Hrvati se vraćaju u Hrvatsku, prošle godine više od šest tisuća upisa u državljanstvo

 - Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas izjavio je u srijedu da se godišnje u Hrvatsku vrati oko 10 tisuća ljudi s hrvatskim državljanstvom, te je lani bilo 6700 prijema u državljanstvo.

ZAGREB, 25. juna - "Godišnje se 10 tisuća ljudi s hrvatskim državljanstvom vrati u Hrvatsku, nekada ih je bilo najviše iz BiH, a danas imamo spoznaje da ih je najviše iz Njemačke“, rekao je Milas u saborskoj raspravi o zakonu koji treba osuvremeniti i unaprijediti odnose i položaj Hrvata izvan Hrvatske, a koji je dobio zastupničku potporu.

Izjavio je i kako je prošle godine bilo  6700 prijema u hrvatsko državljanstvo, najviše iz Argentine i Čilea.

Milas je, odgovarajući na zastupničke upite vezane za izmjene Zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan nje, nabrojao niz mjera kojima hrvatska država nastoji privući svoje iseljenike i njihove potomke, ali i pomoći Hrvatima koji žive izvan nje, posebno onima u BiH.

Trudimo se omogućiti Hrvatima izvan Hrvatske da nauče hrvatski jezik, imamo posebnu upisnu kvotu za studente iseljenike, dijelimo stipendije, nabrojao je je Sabini Glasovac (SDP).  

Središnji Ured za Hrvate pokrenuo je učenje hrvatskog jezika kroz internetske tečajeve A1 i A2, koji danas imaju preko 30.000 polaznika. Nakon što je 2018. godine uvedena posebna upisna kvota za studente, hrvatske iseljenike i pripadnike hrvatske nacionalne manjine, danas ih na svim sveučilištima studira preko 200, odgovorio je HDZ-ovim Majdi Burić i Maksimilijanu Šimraku.

Broj studentskih stipendija je sa 450, koliko ih je bilo 2016., narastao na 1500.

Od tih 450 stipendija, 250 ih je bilo za studente u BiH, a 200 za studente iz BiH koji studiraju u Hrvatskoj. Prije nekoliko dana dodijeljeno je 1500 stipendija Hrvatima koji studiraju u BiH i 200-tinkak za one koji studiraju u Hrvatskoj. Od prije dvije godine imamo i stipendije za Hrvate u Srbiji, Makedoniji, na Kosovu, odgovorio je HDZ-ovoj Danijeli Blažanović.

Nije se suglasio sa ocjenom Ivice Ledenka (Most) da mjera Biram Hrvatsku nije polučila rezultate, jer je odobreno „samo“ 814 zahtjeva.

Ne mislim da je to mali, beznačajan broj, to je dobar putokaz za druge, naglasio je državni tajnik.

Hrvatima u Srbiji u deset godina pet puta povećana sredstva za baštinu

Potvrdio je kako Hrvatska čini sve da olakša položaj Hrvata u Srbiji, te  kako su im zadnjih deset godina pet puta povećana sredstva za njegovanje baštine, izgrađen Hrvatski dom, projekt od strateškog značaja.  

U BiH se, odgovorio je Nikoli Mažaru (HDZ), radi na 16 projekata od strateškog značaja, od distrikta Brčko, preko središnje Bosne do Mostara i Širokog Brijega.

Na upit Ivice Kukavice (DP) o izbornom zakonu u BiH, koji treba osigurati da Hrvati budu jednakopravni, istaknuo je kako je ta tema na dnevnom redu svih razgovora koje "posebno premijer" vodi u okviru međunarodnih organizacija kako bi BiH dobila političku stabilnost.

"Ne bih vukao takvu paralelu, to nije najbolje, o načinu glasovanja razgovaramo", odgovorio je Milas na upit Viktorije Knežević (Centar) poduzima li se nešto da, kod ostvarivanja biračkog prava, ono što imaju zatvorenici, dobiju i iseljenici,

Te podatke nemam, imat će ih Porezna uprava na kraju godine, odgovorio je Milas na upit Draženke Polović (Možemo) koliko je povratnika, oslobođeno plaćana poreza na dohodak na pet godina.

Velju Kajtaziju (zastupnik manjina) koji je pozvao da se razmisli da se mehanizmi iz zakona primjene i na hrvatske useljenike, pripadnike nacionalnih manjina, poručio je kako se oni tretiraju na isti način i imaju ista prava, ako su hrvatski državljani.