GODINA RADA MUZEJA GENOCIDA U SREBRENICI: Čuvar istine koji je kulturu sjećanja podigao na viši nivo

• Lični predmeti žrtava, videosvjedočenja i autentični prostor nekadašnje Fabrike akumulatora danas čine Muzej genocida jednim od najvažnijih mjesta sjećanja i obrazovanja o genocidu u Srebrenici...

SREBRENICA, 10. jula - Posjetioci koji danas ulaze u nekadašnju Fabriku akumulatora u Potočarima prolaze kroz isti prostor u kojem su hiljade Bošnjaka u julu 1995. godine čekale neizvjesnu sudbinu nakon pada "zaštićene zone" Ujedinjenih nacija u Srebrenici.

Godinu dana nakon otvaranja, Muzej genocida u Srebrenici postao je nezaobilazan dio Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, mjesto gdje se kroz autentične predmete, videosvjedočenja, dokumente, fotografije i multimedijalne instalacije čuva sjećanje na više od 8.000 ubijenih Bošnjaka.

Muzej je otvoren povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, kao rezultat višegodišnjeg prikupljanja arhivske i muzejske građe. Njegova postavka prati događaje koji su prethodili genocidu, pad Srebrenice, masovna pogubljenja, potragu za nestalima i višedecenijsku borbu porodica da pronađu i dostojanstveno ukopaju svoje najmilije.

- Postavka govori više od riječi -

Jedna od instalacija koja ostavlja snažan utisak prikazuje obuću koju su njeni vlasnici više puta krpili pokušavajući produžiti njen vijek trajanja tokom rata.

“Dovoljno je da ljudi vide tu obuću, pa da osjete dio patnje kroz koju su prolazili stanovnici Srebrenice. Takvi detalji često govore više od riječi”, rekao je za Anadolu kustos Memorijalnog centra Azir Osmanović.

Prema njegovim riječima, otvaranje muzeja predstavljalo je jedan od najvažnijih iskoraka u razvoju Memorijalnog centra.

“Godinama smo pripremali arhivsku i muzejsku građu. Reakcije posjetilaca pokazuju da je riječ o postavci koja na dostojanstven način govori o onome što se ovdje dogodilo. Muzej, prije svega, ima obrazovnu ulogu”, kazao je Osmanović.

Posljednjih godina Memorijalni centar sve veći naglasak stavlja na obrazovanje o genocidu. Dio te strategije je i Međunarodna ljetna škola, koja ove godine okuplja 35 studenata iz gotovo 20 zemalja.

“Želimo da iz Srebrenice odu sa znanjem i razumijevanjem onoga što se ovdje dogodilo. To je jedan od najvažnijih ciljeva Memorijalnog centra”, rekao je Osmanović.

Prema evidenciji Memorijalnog centra, kroz kompleks svakodnevno prođu stotine posjetilaca, a obilazak Muzeja genocida postao je sastavni dio njihove posjete.

- Iskorak za cijeli MC -

Penzionisani profesor Edin Topčić, koji je godinama dovodio srednjoškolce u Srebrenicu, kaže da je nova muzejska postavka značajno unaprijedila iskustvo posjetilaca.

“Posljednji put bio sam ovdje prije tri godine sa učenicima. Danas se vidi veliki napredak. Sve je urađeno s mnogo pažnje i odgovornosti, a muzej predstavlja značajan iskorak za cijeli Memorijalni centar”, rekao je.

Snažan utisak iz Srebrenice ponijela je i Ayse Batir iz Burse, koja je Bosnu i Hercegovinu posjetila prvi put.

“Zvučni efekti, dječiji crteži, videosnimci i svjedočenja učinili su da se osjećam kao da proživljavam dio onoga što se ovdje dogodilo. Voljela bih da ratova više nikada ne bude. Vjerujem da će buduće generacije upravo ovdje moći mnogo naučiti”, rekla je Batir.

Godinu nakon otvaranja, Muzej genocida prerastao je okvire klasične muzejske postavke. Danas predstavlja mjesto na kojem se historijske činjenice, lične priče i autentični predmeti spajaju u prostor koji posjetioce podsjeća na posljedice mržnje, ali i na važnost očuvanja sjećanja za buduće generacije.

Projekat izgradnje Muzeja genocida pokrenut je 2021. godine pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdogana, a u potpunosti ga je finansirala Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA).