FENOMEN PRAZNIH STANOVA U SARAJEVU: Da li je porez na njih rješenje i ko bi mogao biti meta?

Jedan od glavnih problema zbog kojeg su cijene stanova u Kantonu Sarajevo sve više je nedostatak ponude, a do toga između ostalog dolazi i zbog sve većeg broja praznih stanova.

SARAJEVO, 21. februar - U samom gradu Sarajevu gotovo da ne postoji zgrada bez znatnog procenta praznih stanova, a posebno je ova pojava primjetna u novogradnji. To ima direktan utjecaj na povećanje cijena stanova, ali i na više cijene iznajmljivanja. Iako ne postoji podatak ko su većinski vlasnici praznih stanova, pretpostavka je da su to većinom osobe koje žive u dijaspori i koje se poslije penzionisanja namjeravaju vratiti u Bosnu i Hercegovinu.

Također, postoji i određen broj osoba koje su u vlasništvu većeg broja stanova jer se vode politikom da je u nekretninu najisplativnije investirati. I jednima i drugima novac od iznajmljivanja nije neophodan, pa zbog toga i nemaju potrebu uzimati kirije od par stotina KM i odlučuju se ostavljati prazne stanove.

To predstavlja očigledan problem za ljude koji pokušavaju kupiti stan jer je zbog toga ponude sve manje, pa su samim tim cijene veće.

Vlada Kantona Sarajevo uhvatila se u koštac s ovim problemom prije dvije godine, ali rješenje još nije ni na vidiku. Kantonalni premijer Nihad Uk govorio je više puta o oporezivanju praznih stanova. Kazao je da je cilj vlade da na taj način nagovori vlasnike da učestvuju na tržištu nekretnina.

Brigu da se izradi novi zakon o oporezivanju nekretnina, koji bi se bavio isključivo ovim problemom, dobio je Ekonomski institut Sarajevo. Zakon je još uvijek u izradi, a kako je rekao Uk za portal Klix.ba, u sklopu njega bi se trebala dati gruba procjena o tome koliko ima praznih stanova u Kantonu Sarajevo.

Koje nekretnine bi trebalo oporezivati

Ranije je ekonomski stručnjak Igor Gavran za portal Klix.ba rekao da upravo nekretnine u kojima niko ne živi podižu cijenu nekretnina u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Ipak, upozorio je da treba biti vrlo oprezan kada je riječ o nekretninama koje su napuštene tokom rata jer bi njihovo oporezivanje moglo biti protumačeno kao sprečavanje izbjeglih da se vrate.

Ono što definitivno treba oporezovati, smatra on, su investicione nekretnine i nekretnine koje se iznajmljuju.

"To su nekretnine koje su na papiru prazne, koje se ne koriste za stanovanje, već predstavljaju ulaganje - kupuju se za preprodaju, kao oblik štednje. To bi se trebalo oporezovati, jer je riječ o komercijalnoj namjeni nekretnina. Nekretnine koje se izdaju, a nije registrovano da se izdaju, trebalo bi također oporezovati", konstatovao je.

On je naveo da postoje nekretnine koje su vlasnici nekada koristili, ali se više ne koriste zato što su vlasnici iselili iz države. Smatra da bi ove nekretnine bilo osjetljivo oporezovati.

"Ti građani su bili primorani da isele zbog loših uslova života, pa bi to bilo dodatno kažnjavanje. Ispalo bi da se otežava njihova veza s domovinom", dodao je Gavran.

Govoreći o ovom zakonu, Uk je jedne prilike kazao da se taj porez neće primjenjivati na nekretnine koje su rezidentne, već za dodatne nekretnine, "gdje ljudi imaju tri, četiri, pet, deset stanova i poslovnih prostora koji nisu u prometu".

Glasovi za i protiv

Vlada Kantona Sarajevo se već suočila s kritikama opozicije zbog najave ovog zakona. Iz Stranke za BiH Kantonalni odbor Sarajevo smatraju da kantonalna vlada ovo radi zbog potrebe balansiranja deficita u budžetu.

"Kao rješenje svih nagomilanih problema u budžetu KS premijer (M)Uk se oglasio sa spasonosnim rješenjem, Vlada će uvesti novi porez i to porez na nekretnine", rekao je ranije predsjednik kantonalne SBiH Almir Bečarević.

Viša asistentica u naučnoj oblasti pravno-ekonomskih nauka na Katedri pravno-ekonomskih nauka Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Lejla Ramić kazala je u razgovoru za Istinomjer da uvođenje ovog poreza nije bilo čest predmet izučavanja. Ipak, navela je studiju "Efekti talasanja: Uticaj poreza na prazne stanove na tržištu nekretnina".

"Rezultati pokazuju da je porez smanjio broj praznih stanova bez negativnog uticaja na novu gradnju, ali nije imao efekta na prosječne rente, zbog čega su potrebne dodatne mjere za rješavanje šire stambene krize", kazala je.

Navela je i druge studije u kojima je navođeno da se cijene mogu spuštati ili rasti u kratkom periodu, ali da uvođenje ovakvog poreza može unijeti poremećaje na tržištu. U konačnici se predviđa da će se ponuda smanjiti, a cijene ponovno rasti na duži period.

Kako je kazala, pojava praznih stanova je zajednički fenomen u gotovo svim zapadnim državama pa one sve više posežu za ovakvim zakonima ili razmatraju njihovo uvođenje. Tako navodi da neki oblici ovakvih poreza postoje u lokalnim zajednicama Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Španije, Kanade, Australije i tako dalje.

Ipak, Ramić zaključuje da ovakvo rješenje samo po sebi nije dovoljno da bi proizvelo pozitivne efekte te da su potrebne i druge mjere kada je u pitanju stambena politika.

"Zaključno, postojeći nalazi na osnovu provedenih studija pokazuju da porez na nekorištene stanove može imati određene pozitivne efekte u smanjenju dugoročne nekorištenosti i povećanju ponude, ali sam po sebi nije dovoljan, te ga je potrebno koristiti s drugim mjerama stambene politike, kako bi se riješio problem dostupnosti i pristupačnosti stambenih nekretnina", rekla je.

Na kraju možemo zaključiti da su prazni stanovi jedan od razloga sve viših cijena nekretnina, ali i iznajmljivanja stanova u Kantonu Sarajevo. Donošenje sličnog zakona bi vjerovatno kratkoročno stabilizovalo tržište, ali za jače efekte bi trebalo koristiti i neke druge alate. Treba reći da osim ovog fenomena, na visoke cijene stanova utiče i inflacija, sve manje novogradnje, ali i skuplja radna snaga i građevinski materijal.