Evropska unija (konačno) poslala potpuno iskrenu poruku: Rješenje krize ne može doći izvan BiH

• Šef Delegacije Evropske unije (EU) i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca je za Nezavisne novine dao intervju u kojem smo konačno mogli čuti jednu iskrenu poruku iz Brisela, svidjela se ona domaćim akterima ili ne.

EU/BIH, 19. maja - Naime, u kontekstu krize koju su pokrenule vlasti u Republici Srpskoj usvajanjem antidejtonskih i protivustavnih zakona, Soreca je "odbacio plašt diplomatije" i standardne birokratske poruke iz Brisela te otvoreno rekao da je na domaćim političarima rješavanje ove krize.

"Predsjednik (Evropskog vijeća) Antonio Costa, koji je prije nekoliko dana bio u zemlji, vrlo je jasno uputio poruku i javnosti i Predsjedništvu i drugima: riješite pitanja koja morate riješiti, a mi smo tu da vam pomognemo", rekao je Soreca.

Ovo je nakon dugo vremena otvorena poruka, jer je jasno da odgovornost, 30 godina nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, mora preći na domaće političare.

S druge strane, ovakve izjave sa sobom nose i određenu dozu licemjerja zbog uloge međunarodne zajednice u kreaciji komplikovanog uređenja BiH koje je, svakako, dio razloga što se kriza odužila na ovaj period.

Sorecina poruka je potpuno logična

Činjenica je da je rat u BiH završio 1995. godine i da se moglo oprostiti prvih nekoliko godina političke nestabilnosti, koja je nastala kao rezultat nove, komplekse forme države te nepovjerenja među ljudima koji su tek prestali ratovati jedni s drugima.

Međutim, 30 godina kasnije, poruke u kojima se bh. funkcioneri oslanjaju na međunarodnu zajednicu za rješavanje kriza su rezultat slabog građenja vlastitih institucija.

Ovdje je odgovornost primarno na strankama koje sebe opisuju kao probosanske, koje u prethodnih 30 godina nisu uspjele izgraditi profesionalne institucije koje će, bez obzira na političku klimu, raditi posao za koji su plaćeni.

Umjesto toga, danas imamo institucije koje primarno zavise od toga kakva je politička situacija u državi.

Naravno, za očekivati je da će loši politički odnosi među strankama dovesti do otežanog rada zakonodavnih institucija, što nije strano i dosta uređenijim državama od BiH. Može se slično "opravdanje" naći i za izvršni dio vlasti, također duboko vezan uz političku situaciju.

Međutim, u BiH je takvo stanje u pravosudnim organima, što možemo vidjeti na radu SIPA-e, Suda i Tužilaštva BiH, koji također često čekaju pravi politički moment za svoje reakcije i djelovanje.

Kada još uzmemo u obzir da je međunarodna zajednica, kroz treninge, edukacije, pa čak i direktni menadžment, mnogo uložila u izgradnju ovih institucija, Sorecina poruka je logična i glasi - pomogli smo vam da sve ovo izgradite, sada to koristite.

Distanciranje od neuspjeha i ignorisanje odgovornosti

S druge strane, Sorecina poruka, ako je shvatimo kao stav Evropske unije i/ili međunarodne zajednice, nosi i određeno licemjerje.

Dobar dio razloga za neefikasnost institucija je činjenica da su one uređene kao i naša zemlja, izrazito kompleksno i uzimajući u obzir princip konstitutivnosti naroda.

Ovaj sistem upravljanja, odnosno uređenja države, došao je kao rezultat diplomatskih napora međunarodne zajednice, koja je napisala pravila i stavila ih pred lidere iz BiH, 1995. godine u Dejtonu.

Kada bi ista ta međunarodna zajednica pokušala sada da se "izmakne", to bi bilo poprilično licemjerno, čak i kada uzmemo u obzir njihovu ulogu u pokušaju izgradnje ovih institucija.

Uz to, međunarodna zajednica, kako je to potvrdilo više aktera, imala je i značajnu ulogu u odabiru trenutnog saziva vlasti, a od toga se sada, što smo mogli vidjeti i po tekstu bivšeg ambasadora SAD-a u BiH Michaela Murphyja, pokušavaju distancirati, što je također pogrešno.

Bez obzira na ove činjenice, poruka koju je Soreca želio poslati je jasna i može se gledati i kao poziv da se institucije konačno "obračunaju" s onima koji rade na rušenju države.

Jednostavnije rečeno, dok je Soreca, između redova, poručio da iako EUFOR neće pomagati državnim institucijama u hapšenju osoba s centralne potjernice Suda BiH, Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića, SIPA u toj akciji ima podršku međunarodne zajednice. Međutim, pitanje je i da li Soreca rješenje krize uopšte vidi u privođenju navedenih osoba ili u pregovorima s Dodikom.

Na domaćim vlastima, odnosno liderima stranaka koji imaju moć u svojim rukama, je da iskoriste "trenutak potpune iskrenosti" iz Brisela i opravdaju sve što je, u i van BiH, uloženo u izgradnju naše zemlje.