Evropljani javno slave kraj rata u Gazi, a privatno strahuju od popuštanja pritiska na Izrael

• Diplomate i zvaničnici država članica Evropske unije javno slave kraj rata u Ukrajini, ali iza scene postoji strah da će bilo kakvo olakšanje pritiska na Izrael potencijalno urušiti cijeli mirovni proces.

Svijet, 14. novembra - Nakon dvije godine rata, mnogi od njih osjećaju olakšanje što su izraelski taoci oslobođeni i što napokon postoji nada za mir.

Govoreći za Politico, neki su izrazili sumnje u ključne dijelove američke predsjednikove inicijative i rekli da je prerano smanjiti diplomatski pritisak na izraelsku vladu, posebno jer njihovi vlastiti birači još nisu spremni da idu dalje.

Uništenje Gaze i smrt više od 60.000 ljudi zahtijevaju odgovornost, pravdu i ozbiljno finansiran plan obnove, rekli su za Politico nakon što je u Egiptu potpisan sporazum o okončanju rata koji je uslijedio nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine.

"Naš pritisak je i dalje važan. Ako želimo ukloniti sav pritisak, tada Izrael mora ispuniti obećano", rekao je jedan od diplomata.

Tokom protekle dvije godine, rat u Gazi duboko je podijelio društva širom Evrope i unio razdor u politiku na najvišim nivoima Evropske unije. Kako se humanitarna kriza u Gazi pogoršavala, propalestinski protesti zahvatili su evropske gradove.

Lideri EU država su sve više gubili strpljenje, optužujući izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da je stvorio vještački izazvanu glad u Gazi pod izgovorom borbe protiv Hamasa.

Francuska predsjednika Emmanuela Macrona predvodila je inicijativu za priznanje države Palestine na posebnoj konferenciji Ujedinjenih nacija prošlog mjeseca, pojačavajući međunarodne pozive Izraelu da prekine napade i omogući dopremu humanitarne pomoći u Gazu.

Evropska komisija je predložila niz sankcija i kaznenih mjera usmjerenih na trgovinu i saradnju s Izraelom. Na kraju, 27 država članica EU se nije moglo dogovoriti o njihovom uvođenju, iako planovi ostaju na stolu.

Rasprave među evropskim zemljama vjerovatno će se nastaviti dok EU razmatra mogućnost ukidanja prijetnji sankcijama.

Sporazum o prekidu vatre i razmjeni talaca otvorio je mogućnost za obnovu odnosa između Izraela i Evrope. Ove sedmice, novi izraelski ambasador pri EU rekao je za Politico da EU sada treba ukinuti sve prijetnje sankcijama i obnoviti punu bilateralnu saradnju, jer primirje znači da više nema razloga za restrikcije.

Na pitanje da li se EU slaže s tim, portparolka Evropske komisije bila je oprezna. Rekla je novinarima u ponedjeljak da bi promjene konteksta na terenu mogle dovesti do revizije prijedloga i mjera već uvedenih protiv Izraela.

Ali to se, dodala je, neće dogoditi prije sastanka ministara nacionalnih vlada sljedeće sedmice.

Naglašavajući oprez, komesarka EU-a za humanitarnu pomoć, Hadja Lahbib, napisala je na X-u da je oslobađanje izraelskih talaca u ponedjeljak samo prvi korak.

"Pomoć mora hitno stići Palestincima u velikim razmjerima u Gazi, a predstojeći mirovni samit u Egiptu mora donijeti trajna politička rješenja", navela je.

Lideri država članica trebali bi se okupiti na samitu u Briselu 23. oktobra, ali do sada dnevni red ne sadrži tačku o reviziji pristupa EU prema Izraelu.

Diplomate smatraju da je evropski pritisak na Izrael imao utjecaja, posebno Macronova inicijativa za priznanje Palestine, i ne žele se odreći te poluge.

"Ne želeći to preuveličavati, mislim da su evropski napori bili jedan zupčanik u mehanizmu koji je doveo do ovog rezultata", rekao je jedan diplomata iz EU.

Za mnoge, međutim, ključni test za smanjenje pritiska na Izrael biće to da li će Palestinci konačno dobiti hranu i zalihe koje im očajnički trebaju.

"Sve zavisi od toga hoće li pomoć koja je potrebna Gazi zaista doći do ljudi tamo. Ako da, Komisija će povući svoj prijedlog i to je to", rekao je jedan zvaničnik iz evropske vlade.

Dok su Trump i Netanyahu u ponedjeljak u Izraelu razmjenjivali međusobne čestitke, neki zvaničnici u Briselu su njihov nastup posmatrali sa zebnjom.

U jednom trenutku, Trump je čak predložio da Netanyahu bude pomilovan u vezi s optužbama za korupciju koje se protiv njega vode, što je doprinijelo dojmu da Trump želi gledati naprijed, a ne unazad.

Jedan zvaničnik je naglasio da Izrael mora biti pozvan na odgovornost za sve što je urađeno u Gazi.

"Ono što je veoma važno u mirovnom procesu jeste da se osigura pravda i odgovornost. Ne smijemo zaboraviti da je 60.000 nevinih ljudi ubijeno, da je Gaza uništena", rekao je on.

Na vrhuncu humanitarne krize, njemačka vlada je zabranila izvoz bilo kakvog oružja u Izrael koje bi moglo biti korišteno u Gazi. Sada ministri u Berlinu razmatraju mogućnost revizije tih mjera kako bi procijenili da li su uslovi za njihovo ukidanje ispunjeni.

U Parizu, gdje se vlada suočava s vlastitom političkom nestabilnošću, još uvijek postoji želja da se zadrži pregovaračka moć.

"Moramo zadržati prijetnju sankcijama i njihovo ukidanje usloviti. Sve što je postignuto s Netanyahuom postignuto je pod pritiskom. Nije trenutak da se pritisak smanji. Još je prerano", rekao je bivši francuski zvaničnik.

Jedan zastupnik vladajuće Laburističke partije u Velikoj Britaniji složio se da je prerano za razmatranje ukidanja sankcija.

"Imam snažan osjećaj da će pritisak na Izrael i dalje biti potreban", rekao je.

Evropski zvaničnici sada traže ključnu ulogu u procesu koji slijedi, zahtijevajući mjesto u Trumpovom predloženom mirovnom odboru koji bi nadgledao upravljanje Gazom.

Trump je u ponedjeljak bio neodređen u vezi s njegovim sastavom, prepuštajući pitanja svom izaslaniku Steveu Witkoffu, koji je rekao da ima mnogo kandidata.

U Briselu postoji skepsa prema ovom novom tijelu, uz privatne sugestije da bi ono moglo biti samo prilika za zapadne građevinske kompanije da zarade novac na obnovi Gaze iz ruševina.

Troškovi obnove procijenjeni su na više od 50 milijardi dolara. EU je jedan od najvećih donatora Palestincima i njena sredstva će biti ključna za oporavak.

Ali zvaničnici žele i utjecaj, a ne samo da budu platiše, piše Politico.

"Evropa mora biti više od donatora. Mora igrati ulogu poštenog posrednika, kao što je to oduvijek činila", rekao je jedan učesnik razgovora u Briselu.

Visoki britanski zvaničnik da će problem biti to što SAD žele dominirati procesom.

"Postavlja se pitanje: Gdje se nalazi Velika Britanija u tom procesu?", rekao je za ovaj briselski list.

Drugi visoki zvaničnik rekao je da Velika Britanija osjeća posebnu odgovornost da podrži mirovni proces zbog svoje historijske uloge u regionu.

Nesposobnost EU-a da se dogovori o uvođenju sankcija ili kaznenih mjera protiv Izraela oslabila je njen utjecaj u regionu. Jedan diplomata iz zemlje Zaljeva rekao je da je EU nestala tokom krize i da nije jasno kakvu bi ulogu uopće mogla imati.

Djelomično, evropski političari znaju da si ne mogu priuštiti da izgledaju nemoćno ili odsutno iz mirovnog procesa u Gazi, jer bi podjele oko Bliskog istoka mogle ugroziti njihove političke agende.

"Politika Bliskog istoka biće dio nacionalnih izbora. To je izuzetno polarizujuće. Dakle, ako Evropa ne odigra pozitivnu ulogu, platit će cijenu", rekao je jedan zvaničnik EU.

Mladi koji tek počinju glasati odrasli su gledajući strahote rata uživo na svojim pametnim telefonima.

"Zato, ako ne bude pravde i odgovornosti, ne znam šta će se desiti, a to uključuje i Evropu. Ovo nije kraj. Ovo je početak", rekao je ovaj zvaničnik za Politico.