Ekonomista Igor Gavran: Marže trgovina su ogromne, ali za divljanje cijena najodgovornija je vlast

• Bio je potreban građanski bojkot trgovina u Hrvatskoj kao izraz nezadovoljstva visokim cijenama da bi i građani Bosne i Hercegovine shvatili da oni imaju isti problem kao i njihovi susjedi.

BIH, 7. februara - Shvativši to, neki od stanovnika Bosne i Hercegovine su prošle sedmice također bojkotovali trgovine, a bojkot je najavljen i za danas i sutra. No, prema podacima entitetskih poreznih uprava, promet u trgovinama taj dan nije smanjen, što opet ne znači da bojkot nije uspio s obzirom da Porezna uprava računa ukupni promet u sektoru trgovine.

Značajan rast cijena u Bosni i Hercegovini se dogodio usljed pandemije koronavirusa i ruske agresije na Ukrajinu. Taj rast je toliki da je ne toliko mali broj potrepština skuplji u Bosni i Hercegovini nego u bogatijim državama. Ni rast plata mnogima nije mogao pratiti poskupljenja.

Trgovci su poskupljenja pravdali inflacijom, koja je u jednom trenutku bila dvocifrena, galopirajuća, poremećajima u lancima snabdijevanja i rastom proizvodnih troškova.

Međutim, cijene u trgovinama povlače i pitanje marži kao razlike između prodajne cijene nekog proizvoda i troškova njegove proizvodnje. Ta razlika predstavlja dobit trgovine i trgovci uvjeravaju da marže nisu visoke. S druge strane, potrošači ne misle tako.

Ekonomista Igor Gavran smatra da su marže neopravdano visoke. Govoreći u prilog ovoj konstataciji, ukazao je da se to može zaključiti i na osnovu dostupnih podataka.

"Visina trgovačkih marži u Bosni i Hercegovini, kao i svugdje drugo u svijetu, može se pretpostaviti na osnovu ostvarene dobiti, tj. profita kompanija. Ti podaci su dostupni u finansijskim izvještajima koji se u Federaciji Bosne i Hercegovine predaju Finansijsko-informatičkoj agenciji (FIA) kao nadležnoj agenciji", naveo je i dodao da su ti podaci objavljeni i u medijima.

Zatim se u razgovoru za Klix.ba osvrnuo na konkretne iznose spomenutih marži.

"Prema tim podacima, marža trgovačkih lanaca u FBiH je daleko viša nego što je to u Evropi i drugim državama - raspon je izuzetno veliki, od 2,22 posto do 8,19 posto dok je u našem najvećem trgovačkom lancu 8,13 posto. Prosječna marža u FBiH iznosi 6,46 posto", ukazao je.

Obrazložio je zašto misli da uopće nije riječ o malim postocima, već da samo djeluje tako.

"Nekome se ovi postoci ne čine velikima, ali oni jesu veliki, posebno zbog toga što su vrlo često u pojedinim lancima snabdijevanja uvezani veleprodajni i proizvodni dijelovi, i to s istim vlasnikom. Tako da se u takvim slučajevima dobar dio marži može prikazati maltene po željama, odnosno ne mora odražavati realnu zaradu. Zarada može biti viša", podsjetio je.

Kako dodaje Gavran, ako sami sebi prodajete tu robu, završnu trgovinsku maržu možete prikazati izuzetno niskom, a zapravo ste ostvarili enormnu zaradu - ta cijena nema veze s realnim troškovima, odnosno mnogo je viša nego što su stvarni troškovi.

Za njega je stanje na bh. tržištu pokazatelj i to da ne postoji, kako je rekao, normalna konkurencija.

"Ako imamo daleko više marže nego u uređenim tržištima, gdje je normalna konkurencija, govorimo o tome da na našem tržištu nema konkurencije na odgovarajućem nivou. Normalno je da marže budu najviše kod najvećih jer kada su cijene na tržištu približno jednake, veći trgovački lanci imaju povoljnije uslove nabavke, imaju veće rabate i imaju veće popuste. Shodno tome, njihova razlika u cijeni je veća", ukazao je.

Bilo bi, kako je naveo naš sagovornik, logičnije da tržište funkcioniše na pravi način - da oni koji imaju najbolje uslove, posebno oni koji imaju vlastitu proizvodnju, imaju najniže ulazne troškove i imaju najniže cijene.

"No, nažalost to nije slučaj", dodaje.

Da li su visoke marže jedini razlog visokih cijena

Pitali smo ga da li su marže jedini razlog visokih cijena u trgovinama u Bosni i Hercegovini.

"Nije to jedini razlog. Postoje elementi bh. tržišta koji realno opterećuju poslodavce, među kojima su trgovački lanci. To su poznate činjenice. Znamo za odnedavni problem opterećenja usljed rasta minimalne plate. Rastu i cijene električne energije. Međutim, činjenica je da su mnogi drugi troškovi, među kojima je i električna energija, manji nego u Bosni i Hercegovini", napomenuo je.

Uprkos tome, kako je naveo, situacija je da su cijene opet više nego u drugim zemljama. Prozvao je vlast zbog izostanka reakcije.

"Sloboda formiranja cijena je potpuna. Vlast nema nikakve ozbiljne kontrole cijena. Vidimo da dobit trgovačkih lanaca u prethodnim godinama rapidno raste. Neki lanci su imali godišnji rast dobiti i do 350 posto, što je nevjerovatno mnogo. Kod nekih rast dobiti nije bio toliko strelovit u smislu procentualnog rasta godišnje dobiti, ali sama dobit je enormna", naglasio je Gavran.

Nije među onima koji misle da se tolika dobit ostvaruje zahvaljujući menadžmentu trgovačkih lanaca, uvođenju inovacija, itd.

"Ako trgovački lanac ostvaruje godišnju dobit i do 150 miliona KM, čime se to može objasniti nego izuzetno visokom profitnom stopom, maržama. Sigurno se ne može objasniti nekim vrhunskim menadžmentom, strašnim inovacijama jer svi znamo kakve su naše trgovine i kako funkcionišu", kazao je za Klix.ba.

Za njega je još je tragičnije to što se dobar dio te dobiti ulaže u potpuno neproduktivne investicije, kao što je izgradnja i prodaja nekretnina.

"Umjesto da se ona ulaže u domaću proizvodnju i otvaranje domaćih, dobro plaćenih radnih mjesta. Veliki dio dobiti se i ne vrati zaposlenima. Plate u ovim djelatnostima su uglavnom jako niske. Povremena pomoć zaposlenima se predstavlja kao neko veliko postignuće društvene odgovornosti umjesto da dobiju normalnu platu, pri kojoj im ne bi bila potreba pomoć", poručio je.

Pozvao je vlast da reaguje jer nju smatra najodgovornijom po ovom pitanju.

"Nije moguće tolerisati ovoliko visoke cijene. Neophodno je da država interveniše. Država je odgovorna i u smislu nepovoljnih uslova poslovanja. No, u ovom trenutku je država najodgovornija što dozvoljava ovoliki rast cijena, što ne odražava stvarne troškove", rekao je.

O bojkotu

Gavran je komentarisao i samo pitanje bojkota trgovačkih lanaca, ocijenivši to iznuđenom reakcijom.

"Bojkot je potez očajanja građana usljed nepodnošljivog rasta cijena. Taj bojkot je reakcija i na nečinjenje vlasti. Vrlo je nemoralno i bezobrazno što se vlast deklarativno pridružuje bojkotima, što nije njihova uloga. Njihova uloga je da dovedu do takvog stanja na tržištu da nisu potrebni bojkoti i da imamo normalno stanje tržišta i ekonomije. Odgovornost je na kraju na vlastima", izjavio je.

Detaljnije je objasnio zašto smatra da je prvenstvena odgovornost na državi.

"Ako su cijene previsoke zbog pohlepe i zarade trgovačkih lanaca, to im je omogućila vlast. Ako neki imaju dominaciju na tržištu ili se dogovaraju oko cijena, što je nezakonito, opet je odgovornost vlasti. Ako neko radnike plaća ispod svakog minimuma ili plaća razliku na crno da bi povećao zaradu, opet je odgovornost na vlasti", podsjetio je.

Ukazao je da postoji mogućnost da višednevni bojkot ima povoljne posljedice po potrošače, istakavši da trgovine u Hrvatskoj sada snižavaju cijene i da država poduzima dodatne mjere.

Osvrnuo se i na podatke poreznih uprava, prema kojima nije smanjen promet u trgovinama 31. januara, na dan kada je bio bojkot.

"Mi imamo kontradiktorne podatke porezne uprave koji su formalno gledano tačni, ali pokazuju koliko nam je potrebna bolja fiskalizacija i sistem praćenja fiskalnih podataka kako bismo znali kakva je struktura potrošnje, a ne da se jednom zbirnom cifrom obuhvataju trgovine i ono što se stvarno bojkotovalo", obrazložio je.

Dodatno objašnjavajući prethodno navedeno, Gavran je da pod potrošnju na dan bojkota spada i to kada je neko kupio automobil ili kamion.