- 20.12.2025.
- RTV USK,
DW o temi o kojoj predsjednik često govori: Zašto je za Trumpa fentanil 'oružje za masovno uništenje'?
- Američki predsjednik Donald Trump proglasio fentanil "oružjem za masovno uništenje". Što znači ova klasifikacija? Kako ova droga djeluje, zašto je toliko smrtonosna – i koliko ljudi već umire od nje?
WASHINGTON/BERLIN, 20. decembar - Trumpov dekret o proglašavanju fentanila kao „oružja za masovno uništenje" politički je vrlo dramatičan izraz za supstancu koja već odavno izaziva tiho masovno umiranje. „Nijedna bomba nema takav učinak“, rekao je Trump, procjenjujući broj mrtvih na između 200.000 i 300.000 godišnje.
Prema
izvještaju zdravstvene agencije CDC, u Sjedinjenim Američkim Državama je 2024.
godine više od 48.000 ljudi umrlo od predoziranja ovom drogom, dok je 2023. taj
broj iznosio oko 76.000. U
Europi je broj žrtava u nižem trocifrenom rasponu. Što točno čini ovaj
analgetik toliko opasnim – i koliko je realan scenarij terorističke upotrebe?
Što
Trumpova klasifikacija fentanila formalno znači
Trumpova
odluka djelomično premješta fentanil iz sfere zdravstvenog i krivičnog prava u
područje nacionalne sigurnosti: obavještajne
službe i vojska sada se mogu snažnije uključiti, na primjer u borbu
protiv kartela ili u slučajevima sumnje na planirane napade fentanilom.
„Centar
za studije o oružju za masovno uništenje" (CSWMD) je 2019. godine, u
studiji „Fentanil kao kemijsko oružje", zaključio da nema smisla službeno
klasificirati fentanil kao oružje za masovno uništenje, barem ne iz perspektive
Ministarstva obrane. CSWMD djeluje u okviru Nacionalnog sveučilišta za obranu
(NDU) u Washingtonu, institucije Ministarstva obrane SAD, unutar „Instituta za
nacionalne strateške studije".
Istovremeno,
autor izvještaja, John P. Caves, Jr., upozorava na realan rizik da bi fentanil
mogao biti upotrijebljen kao kemijsko oružje. On poziva na jasnu zabranu
upotrebe sprejeva koji sadrže fentanil u policijskim akcijama, prema Konvenciji
o kemijskom oružju. Pentagon bi, prema njemu, trebao nastaviti istraživanje
fentanila kao potencijalnog kemijskog oružja i pripremu protivmjera.
Trumpova
odluka kao politički manevar
Bivši
savezni tužilac i stručnjak za nacionalnu sigurnost Dennis Fitzpatrick nazvao
je ovu klasifikaciju „političkim
manevrom“ bez stvarne praktične koristi, jer postojeći zakoni o
drogama već omogućavaju agresivno
gonjenje proizvođača i trgovaca.
Nekoliko
stručnjaka za medicinu ovisnosti i javno zdravstvo izjavilo je za „Nacionalni
javni radio“ da je tehnički izuzetno teško upotrijebiti fentanil na način koji
bi omogućio teroristički napad u klasičnom smislu oružja za masovno uništenje.
Većina smrtnih slučajeva nastaje zbog kontaminiranih droga koje se nalaze na
ulici, a ne zbog namjernih napada.
Oni
upozoravaju da ova klasifikacija neće smanjiti dostupnost fentanila na ulici
niti broj smrtnih slučajeva od predoziranja. Umjesto toga, vide dalju
militarizaciju „rata protiv droga“, dok prevencija, liječenje i socijalne mjere
ostaju nedovoljno financirane i zanemarene. Ovo, kažu, također otežava
međunarodnu suradnju – posebno s Kinom u kontroli prekursora (početnih
kemikalija za proizvodnju neke droge) – jer se stvara dojam da se indirektno
optužuje Peking za podršku „oružju za masovno uništenje".
S
druge strane, zagovornici unutar sigurnosnih struktura i udruženja žrtava kao
što je „Obitelji protiv fentanila" tvrde da broj žrtava i ekonomska šteta
odgovaraju „oružju za masovno uništenje usporenim tempom“, te da su stoga
opravdani najširi instrumenti obavještajnih službi, vojske i međunarodnog
pritiska.
Fentanil:
podrijetlo, medicinska upotreba i rizici
Fentanil
je sintetički opioid i snažan analgetik koji se najčešće koristi u anesteziji i
u liječenju pacijenata oboljelih od raka u terminalnoj fazi. On je daleko
potentniji od klasičnih opioida poput morfina ili oksikodona – vrlo male
količine dovoljne su da blokiraju jake bolove. Izvorno je razvijen kao visoko
učinkovit i precizno dozirljiv anestetik i u medicini je nezamjenjiv kada se
pravilno nadgleda.
Fentanil
se veže za opioidne receptore u središnjem živčanom sustavu, smanjuje osjećaj
boli i često izaziva snažnu euforiju i osjećaj opuštenosti. Upravo ta
kombinacija čini ga atraktivnom drogom – ali i izuzetno opasnom: samo nekoliko
miligrama može toliko usporiti disanje da osoba počne plitko disati ili potpuno
prestane disati.
Posljedica
su nedostatak kisika, gubitak svijesti, koma, a u najgorem slučaju i brza smrt
zbog zastoja disanja. Dodatni problem je što fentanil vrlo brzo izaziva
ovisnost – tolerancija raste, doze rastu, a razlika između „opijenosti" i
smrti postaje minimalna.
U
bolnicama se fentanil najčešće daje intravenski ili putem flastera koji polako
otpuštaju aktivnu supstancu. Na crnom tržištu dominiraju praškasti oblici,
izdrobljene tablete i sve češće forme koje se puše ili ušmrkavaju.
Problem
je u tome što ilegalni proizvođači ne doziraju precizno, pa se fentanil miješa
s drugim drogama – poput kokaina ili heroina – bez da korisnik zna jačinu. Dva
miligrama mogu biti smrtonosna; jedna pogrešno pripremljena tableta ili jedan
„dim“ previše mogu biti fatalni. Čak i iskorišteni medicinski flasteri mogu
sadržavati dovoljno aktivne tvari da budu opasni pri zloupotrebi.
Globalni
lanci opskrbe
Fentanil
je u potpunosti sintetički i proizvodi se u kemijskim laboratorijima. Kao
ilegalna droga pojavio se već 1970-ih, a od 1980-ih nelegalna proizvodnja naglo
raste.
Danas
se prekursori i kemijski sastojci iz Kine smatraju ključnim elementom lanaca
opskrbe, koji se zatim u Srednjoj i Latinskoj Americi prerađuju u fentanil u
obliku praha i tableta. Odande droga dospijeva u Europu i naročito u Sjedinjene
Države.
Američka služba za droge DEA je 2022. zaplijenila više od 50,6 milijuna falsificiranih tableta s fentanilom i oko 4,5 tona fentanilskog praha. Prema njezinim podacima, to odgovara više od 379 milijuna potencijalno smrtonosnih doza – „dovoljno da ubije svakog Amerikanca", rekla je tadašnja direktorica DEA, Anne Milgram, u prosincu 2022.


