- 02.03.2026.
- RTV USK,
DW o refleksijama rata u Zaljevu: Nafta zbog rata s Iranom poskupljuje na 100 dolara za barel?
- Američko-izraelski napad na Iran, kao i odgovor Teherana, uznemirili su tržišta nafte. Mnogi predviđaju veliki skok cijena...
KELN, 02. marta - Iako na Iran otpada samo tri do četiri posto globalne proizvodnje nafte, njegova blizina Hormuškom tjesnacu, koji se smatra najkritičnijom točkom za transport nafte na svijetu, potiče analitičare da prognoziraju skok cijena nafte.
Dugotrajno
zatvaranje ili prekid prometa kroz taj tjesnac, kroz koji se transportira
petina svjetske potrošnje nafte, mogli bi dovesti do toga da cijene tog
energenta prijeđu psihološki prag od 100 dolara po barelu. To bi ugrozilo
globalno gospodarstvo, ali i dodatno podiglo cijene – koje je već sada teško
obuzdati.
Cijene
nafte su, naime, prethodnih mjeseci već porasle, uoči najnovijeg rata u regiji
bogatoj naftom – jer su trgovci bili zabrinuti zbog mogućih posljedica američkih vojnih
udara na Iran.
„Ako
se sukob produži, odnosno ako počne utjecati na opskrbu naftom zbog poremećaja
u opskrbi iz Irana ili zbog pokušaja Teherana da blokira Hormuški tjesnac, to
bi moglo izazvati skok cijena nafte možda i na oko 100 dolara po barelu“, naveo
je u napomeni svojim klijentima William Jackson, glavni ekonomist za tržišta u
razvoju u tvrtki Capital Economics.
Koliko
nafte proizvodi Iran?
Iran
proizvodi oko 3,3 milijuna barela nafte dnevno. To ga čini četvrtim najvećim
proizvođačem nafte u OPEC-u. Ujedno je i jedan od najvećih proizvođača
prirodnog plina na svijetu.
Iran
posjeduje neke od najvećih svjetskih rezervi nafte – četvrtinu rezervi na
Bliskom istoku i 12 posto u svijetu, prema podacima Američke administracije za
energetske informacije (EIA). No njegova proizvodnja je ograničena zbog
višegodišnjeg nedovoljnog ulaganja i međunarodnih sankcija.
No Teheran je
pronašao načine da zaobiđe zapadne sankcije i sada 90 posto nafte koju izvozi
prodaje Kini. Štoviše,
upravo zahvaljujući potražnji iz Kine Iran je od 2020. do 2023. povećao
proizvodnju sirove nafte za oko milijun barela dnevno.
Iransko
gospodarstvo relativno je diverzificirano u usporedbi s mnogim drugim
gospodarstvima Bliskog istoka koja uglavnom ovise o nafti – ali izvoz energije
ipak predstavlja značajan izvor državnih prihoda u Iranu. U 2023. iranske
naftne kompanije zaradile su oko 53 milijarde dolara neto prihoda od izvoza
nafte, procjenjuje američka EIA.
Zašto
je Hormuški tjesnac toliko važan?
Hormuški
tjesnac glavna je ruta za prijevoz nafte koja povezuje Perzijski zaljev s
Omanskim zaljevom i Arapskim morem. Nalazi se između Irana i Omana.
Velike
količine sirove nafte koju u toj regiji proizvode zemlje poput Saudijske
Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Iraka, a koja se troši diljem
svijeta, prolaze upravo kroz taj tjesnac.
Iran
je više puta prijetio da će zatvoriti tjesnac i time poremetiti plovni put
kojim prolazi petina svjetske potrošnje nafte. Te prijetnje, međutim, Teheran
nikada nije ostvario, jer bi to i njega spriječilo da isporučuje vlastitu naftu
u inozemstvo, a vjerojatno bi izazvalo i brz međunarodni odgovor.
Usred tekućeg
rata promet kroz Hormuški tjesnac ipak je zaustavljen – jer je
nekoliko prijevoznika i trgovaca obustavilo isporuke energenata tim plovnim
putem zbog sigurnosnih razloga i upozorenja vlasti.
To
bi moglo spriječiti da na tržište stigne 15 milijuna barela sirove nafte
dnevno, što je oko 30 posto globalne pomorske trgovine sirovom naftom. Čak i
ako se koristi alternativna infrastruktura za zaobilaženje tjesnaca, to bi
dovelo do gubitka od osam do deset milijuna barela sirove nafte dnevno,
procjenjuju u kompaniji Rystad Energy.
„Bez
obzira na to je li tjesnac zatvoren silom ili je nepristupačan jer brodari i
trgovci izbjegavaju rizik, utjecaj na tokove nafte uglavnom je isti“, napisao
je u poruci svojim klijentima Jorge Leon, potpredsjednik i voditelj
geopolitičke analize u Rystad Energyju. „Očekujemo ponovno i značajno povećanje
cijena nafte početkom tjedna – osim ako se brzo ne pojave signali
deeskalacije."
Kako
je OPEC+ odgovorio?
OPEC+
(savez Organizacije zemalja izvoznica nafte, OPEC-a, koju predvodi Saudijska
Arabija, i nekoliko drugih proizvođača nafte koje predvodi Rusija) najavio je u
nedjelju povećanje proizvodnih kvota veće od očekivanog.
„U
normalnim okolnostima povećanje proizvodnje izvršilo bi pritisak na smanjenje
cijena [nafte]“, kaže Leon. „Međutim, ako sirova nafta fizički ne može izaći iz
Zaljeva zbog ograničenja u Hormuzu, povećanje proizvodnje imat će samo
ograničen utjecaj na tržište.“
Saudijska
Arabija povećala je posljednjih tjedana izvoz sirove nafte, što su analitičari
vidjeli kao pokušaj stvaranja kratkoročne zaštite prije američkih udara. Ta je
zemlja isporučila oko 7,3 milijuna barela dnevno u prvih 24 dana veljače, što
je najviše od travnja 2023. godine, prema podacima o praćenju tankera koje je
prikupio Bloomberg. Saudijska Arabija povećala je izvoz nafte i u lipnju prošle
godine, upravo kada je SAD napao
iranske nuklearne objekte.
Iran
je također povećao izvoz nafte uoči pregovora sa SAD-om, objavio je Bloomberg.
„Ali
čak su i takve rezerve ograničene i osmišljene su kako bi ublažile kratkoročne
šokove, a ne nadoknadile trajne strukturne poremećaje“, objašnjava stručnjak iz
kompanije Rystad Energy.
Kako
više cijene nafte utječu na globalno gospodarstvo?
Utjecaj
na globalno gospodarstvo u velikoj mjeri ovisi o tome koliko će cijene nafte
dalje rasti. Sirova nafta glavna je ekonomska roba, a rast njezine cijene
podiže cijene drugih dobara.
„Pravilo
je da rast cijena nafte od pet posto u odnosu na prethodnu godinu obično dodaje
oko 0,1 posto prosječnoj inflaciji u velikim gospodarstvima“, objašnjava
Jackson. „Dakle, rast cijene Brenta [primarne globalne referentne vrijednosti
za cijene nafte] na 100 dolara po barelu mogao bi dodati 0,6 do 0,7 postotnih
bodova globalnoj inflaciji.“



