DRUŠTVO PRED OGLEDALOM NAKON FEMICIDA: 'Ne razgovaramo u kući, ali sudimo na mrežama'

Sagovornice upozoravaju na duboko ukorijenjene obrasce nasilja i odgovornost zajednice nakon ubistva u Sarajevu

SARAJEVO, 5. maj 2026. - Nakon femicida u kojem je ubijena novinarka Elma Godinjak, javnost u Bosni i Hercegovini ponovo je suočena s teškim pitanjima o nasilju, odgovornosti i ulozi društva u prevenciji ovakvih tragedija.

U razgovoru za medije, Maja Gasal i Kristina Ljevak ukazuju na duboko ukorijenjene probleme u muško-ženskim odnosima, ali i na širu društvenu odgovornost koja nadilazi institucionalne okvire.

Gasal ističe da, uprkos čestim javnim raspravama, izostaje suštinski dijalog unutar porodica i zajednica. „Spremni smo iznijeti stav na društvenim mrežama, ali u vlastitim domovima ne razgovaramo o ovim temama“, naglašava, dodajući da se obrasci nasilja i dalje ponavljaju bez stvarne promjene.

Posebno upozorava na fenomen opravdavanja nasilnika i preispitivanja žrtve u online prostoru, što, kako kaže, dodatno produbljuje problem i pokazuje koliko su negativni narativi prisutni u društvu.

Sagovornice ukazuju i na historijski kontinuitet neravnopravnih odnosa, ističući da su žene nekada bile ekonomski zavisne i često primorane da trpe nasilje, dok se danas ti obrasci manifestuju na drugačije načine, ali sa sličnim posljedicama.

Kristina Ljevak dodatno naglašava da patrijarhalni obrasci ne štete samo ženama, već i muškarcima, jer nameću rigidne društvene uloge i očekivanja od najranije dobi. Kao primjer navodi reakcije javnosti na dječaka koji se bavi „netipičnim“ hobijima, što, prema njenim riječima, pokazuje koliko su stereotipi i dalje prisutni.

Govoreći o prevenciji nasilja, sagovornice ističu važnost porodičnog okruženja i odgoja, naglašavajući da djeca kroz odnose roditelja usvajaju modele ponašanja koji oblikuju njihovu budućnost.

Također upozoravaju na kompleksnost pitanja starateljstva nakon razvoda, gdje, kako navode, treba jasno razlikovati nasilne od nenasilnih roditelja, bez generalizacije po osnovu spola.

Zaključuju da je, osim institucionalnih reformi, nužna i promjena društvene svijesti, jer bez otvorenog i iskrenog dijaloga unutar porodice i zajednice, teško je očekivati smanjenje nasilja i sigurnije okruženje za sve.