DOMOVI ZDRAVLJA POD PRITISKOM: Sve više usluga, a novca nedovoljno

Vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja Ključ, Kenan Ćemal, upozorava da obim posla jasno ukazuje na potrebu za većim finansijskim izdvajanjima.

„Same usluge govore u prilog tome da smo jako opterećeni i trebaju nam dosta veća izdvajanja kako bismo pokrili svoje troškove, a da ne govorimo o ulaganjima u objekte i održavanje. Potreban nam je lijep ambijent i pristojne prostorije kako bi pacijent imao adekvatnu uslugu“, istaknuo je Ćemal.

Dom zdravlja u Ključu, kao i većina zdravstvenih ustanova, najvećim dijelom finansira Zavod zdravstvenog osiguranja. Slična situacija je i u Bužimu, gdje ustanove dio prihoda ostvaruju i naplatom određenih usluga.

„Naš godišnji plan je četiri miliona maraka, što nije dovoljno. Moramo sami dodatno zarađivati kako bismo pokrili troškove“, kaže Subhija Kudelić, član Upravnog odbora Doma zdravlja Bužim.

Direktor iz Ključa naglašava da bi tranša Zavoda trebala biti veća jer trenutna sredstva nisu dovoljna za pokrivanje ukupnih troškova, posebno kada je riječ o izdvajanjima za zaposlene.

Sličnog stava je i direktor Doma zdravlja Cazin, Amir Murić, koji ipak očekuje određene pomake u ovoj godini.

„Na taj način su povećana sredstva prema svim zdravstvenim ustanovama, ali je došlo i do smanjenja boda kako bi Zavod mogao planirati istu količinu sredstava kao i za 2025. godinu. Pred Vladom je novo potpisivanje kolektivnog ugovora i očekujemo da će se tada znati okvir koliko je potrebno za finansiranje, kao i eventualni rebalans finansijskog plana“, pojasnio je Murić.

Početak primjene federalnih normativa i standarda u zdravstvu, koji su ranije doneseni, ali tek sada implementirani u finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona, trebao bi donijeti određene promjene.

Ministrica zdravstva USK, Štefica Grgić, ističe da efekti možda neće odmah biti vidljivi građanima, ali da su pomaci ipak značajni.

„U primarnoj zdravstvenoj zaštiti osiguranici će imati određene koristi, jer će dobiti veći obim usluga poput laboratorije i ultrazvuka koje su do sada često plaćali. Na sekundarnom nivou to će biti još izraženije, a dio tercijarnih usluga priznat je i Kantonalnoj bolnici“, navela je Grgić.

Ipak, iz opozicije dolaze upozorenja da bez dodatnih sredstava i resursa neće biti suštinskih promjena.

„Kako ćemo primijeniti te normative kada je potrebno više novca, više resursa i dodatno opremanje domova zdravlja? Bojim se da smo formalno ispoštovali zakon, ali da suštinski neće biti značajnijih poboljšanja za pacijente“, smatra zastupnik SDA u Skupštini USK, Asmir Ćufurović.

Podsjetimo, budžet Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona za ovu godinu iznosi blizu 170 miliona maraka, što je do sada najveći planirani iznos za finansiranje javnog zdravstva. Ipak, ostaje otvoreno pitanje hoće li ta sredstva biti dovoljna da odgovore na rastuće potrebe zdravstvenog sistema i njegovih korisnika.