Poljoprivrednici upozoravaju da bi zbog rasta troškova i poremećaja na tržištu cijene mogle naglo porasti, a nisu isključene ni nestašice
SARAJEVO, 4. april 2026. - Kriza na Bliskom istoku sve snažnije se prelijeva i na Bosnu i Hercegovinu, gdje se poljoprivrednici suočavaju s naglim rastom troškova proizvodnje, što bi u narednim mjesecima moglo dovesti do značajnog poskupljenja hrane.
Kako ističu domaći proizvođači, ovogodišnja proljetna sjetva skuplja je i do 30 do 40 posto, a ključni razlog leži u rastu cijena goriva i repromaterijala poput vještačkog đubriva i sjemena. Dodatni problem predstavlja činjenica da veliki dio sirovina za proizvodnju đubriva dolazi iz područja zapadne Azije, uključujući Iran i okolne zemlje pogođene krizom.
Poseban udar na tržište izazvali su poremećaji u globalnoj trgovini, uključujući blokadu Hormuški moreuz, jedne od najvažnijih svjetskih ruta za transport energenata, što je direktno utjecalo na rast cijena goriva i transporta.
Prema dostupnim podacima, od kraja februara cijene goriva u Federaciji BiH značajno su porasle, dizel je skuplji za više od jedne marke po litru, dok je benzin poskupio za nekoliko desetina feninga, što dodatno opterećuje poljoprivrednu proizvodnju. Poljoprivrednik Mustafa Gradaščević upozorava da problem nije samo u rastu cijena, već i u mogućim nestašicama ključnih inputa. Navodi da je cijena 100 kilograma đubriva sa 73 KM porasla na više od 100 KM, uz trend daljnjeg rasta.
„Ako se kriza nastavi, postoji realna opasnost da nećemo imati dovoljno đubriva. A bez toga nema ozbiljne proizvodnje“, upozorava Gradaščević.
Posebno kritičan period je upravo sada, kada počinje sjetva kukuruza - osnovne kulture za stočnu proizvodnju. Kašnjenje ili smanjenje sjetve moglo bi imati lančane posljedice na proizvodnju mlijeka i mesa.
„Ako propustimo sjetvu ili budemo prisiljeni sijati po ovim cijenama, cijene hrane će otići, što se kaže, ‘u vasionu’, a moguće su i nestašice“, dodaje on.
Stručnjaci upozoravaju da bi produženi sukobi mogli dodatno destabilizirati globalno tržište hrane. Food and Agriculture Organization ističe da bi čak i nakon smirivanja situacije bilo potrebno više mjeseci da se tržište stabilizira. Istovremeno, domaći poljoprivrednici kritikuju nadležne institucije zbog izostanka konkretnih mjera, posebno kada je riječ o robnim rezervama i subvencijama koje bi ublažile udar na proizvodnju.
S obzirom na to da Bosna i Hercegovina uvozi više od 65 posto hrane, dodatni poremećaji na globalnom tržištu mogli bi imati direktne i ozbiljne posljedice po cijene i dostupnost osnovnih životnih namirnica u zemlji.
