Doktorica Una Delić: Karcinom dojke nije kraj, to je borba koja često završava pozitivno

-  Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Evropi koja nema nacionalni skrining program (pregled zdrave nesimptomatske populacije u cilju otkrivanja bolesti u najranijoj fazi, kada je izlječiva, op.a.), istakla je doktorica Una Delić, specijalista, radiolog sa višegodišnjim iskustvom i fokusom na radiološku dijagnostiku dojke...           

SARAJEVO, 19. oktobra - Karcinom dojke jedan je od vodećih karcinomskih uzročnika smrti kod žena. Nažalost, broj oboljelih žena je u porastu ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u svijetu, a značajno je i smanjena dobna granica pa danas imamo sve više oboljelih žena mlađe životne dobi, poručila je za agenciju Anadolu (AA) doktorica Una Delić iz Sarajeva.

Svestrana, inspirativna i dinamična doktorica Delić je specijalista, radiolog sa višegodišnjim iskustvom i fokusom na radiološku dijagnostiku dojke. Na ovaj način želi pružiti vrhunske medicinske usluge, uključujući brze i pouzdane histopatološke usluge ženama različitih starosnih dobi.

Tri mjeseca je provela u "James Graham Brown Cancer Centar" u američkom Louisvilleu, gdje se usavršavala u svim izazovima koje nosi dijagnostika oboljenja dojke.

- Oktobar posvećen borbi protiv raka dojke -

U svim svjetskim kalendarima oktobar je obilježen rozom bojom, a posvećen je borbi protiv raka dojke. Roza vrpca znak je i simbol učestvovanja, solidarnosti i podrške u borbi protiv raka dojke. U Bosni i Hercegovini nema tačnih podataka o broju oboljelih, ali nezvanična statistika pokazuje da od oko 1.300 novootkrivenih slučajeva 500 žena zbog te bolesti izgubi bitku za život.

Otkrivanje bolesti, zatim liječnje, hemoterapije i proces koji nastupa nakon terapija mukotrpan je i veoma težak. Ipak, mnogo je onih koje se izbore i nastave da žive s osmijehom na licu.

"Bosna i Hercegovina, nažalost, prati taj negativni trend u svijetu gdje je u porastu broj slučajeva karcinoma dojke. Jedan je od vodećih karcinomskih uzročnika smrti kod žena. Nažalost, u porastu je svugdje, ne samo kod nas. Tema stručnih sjednica, časopisa i članaka je činjenica da se jako spustila dobna granica oboljelih. Karcinom dojke je nekada bio 'rezervisan' za stariju populaciju, to je bio starački karcinom, međutim, sada je bitno smanjena dobna granica", pojasnila je Delić.

Podsjetila je na članak jedne američke studije koja se ozbiljno bavi razmatranjem povećanog broja karcinoma dojke u trudnoći i poslije trudnoće.

"Pokušava se naći neka poveznica, zašto je to tako, ali i animirati mlađe žene na redovne preglede. Naime, prema dosadašnjim smjernicama, na redovne preglede uključivalo se od 40-te godine, skrining mamografije, dok se mlađa populacija ostavljala na neku ličnu odgovornost za pregled. Međutim, sada se pokušavaju uvesti smjernice da se obavezni pregled, ultrazvučni uvede i za mlađu populaciju", rekla je doktorica Delić.

Navela je da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u Evropi koja nema nacionalni skrining program (pregled zdrave nesimptomatske populacije u cilju otkrivanja bolesti u najranijoj fazi, kada je izlječiva, op.a.).

"Kada već imamo simptome, bolest se razvila do nekog stadija. Mi nemamo ni nacionalni registar onkoloških pacijenata na nivou države. Niko ne vodi statistiku o broju oboljelih, povećanom broju karcinoma, kao što nemamo ni taj skrining program gdje zdravstveni sistem vodi računa o svakoj individui i pacijenti. Često kažem da je poražavajuće to što svako registruje auto jednom godišnje, a ako to ne uradi plati kaznu, međutim, zdravlje čovjeka se tako olako shvata i nipodaštava", istakla je Delić.

- Bitan i preventivni pregled grlića maternice -

Ukazala je i na probleme sa kojima se suočavaju onkološki pacijenti, od samog "puta pacijenta".

"Taj prvi kontakt s pregledom je često već sa po sebi komplikovan. Dosta ljudi odustaje od pregleda zbog njegove komplikovanosti. To je korak unazad, pa do ovih dugih lista čekanja, čekanja za lijekove. Kažem, pomozite sebi da ne biste bili dio te smrtne liste, pregledajte se na vrijeme. Sistem je preopterećen. Puno je pacijenata na mali broj doktora i ustanova. I jesu dugi redovi čekanja. Ali, ako znamo kada nam je vrijeme za pregled, onda listu čekanja možemo preventirati tako što ćemo se ranije najaviti za pregled koji znamo kada trebamo odraditi na godišnjem nivou", kazala je Delić.

Navela je da pored prevencije kada je riječ o karcinomu dojke, bitan je i preventivni pregled grlića maternice.

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo (KS) objavilo je da su od početka septembra dostupne nove količine vakcine protiv humanog papiloma virusa (HPV) namijenjenih za vakcinaciju djevojčica 8. razreda u skladu sa Programom imunizacije protiv HPV infekcije u 2023/2024. godini u bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji BiH.

"Dokazano je da će s vakcinom, karcinom grlića maternice biti jedini stopostotni preventabilan karcinom. Za nas koje nismo vakcinisane, papa pregled jednom godišnje je najmanje što možemo učiniti za sebe", istakla je doktorica Delić.

Kada je riječ o pregledu dojke, Delić smatra da bi ultrazvučne preglede trebalo obavljati od 25. godine, jednom godišnje ili češće po uputi ljekara, ukoliko se prate neke benigne stvari.

"Međutim, mamografski pregled se savjetuje svim ženama od 40 godine pa nadalje. Još jedna stvar koja se uzima u obzir je pozitivna porodična anamneza, odnosno ukoliko u porodici imamo nekoga ko je obolio od karcinoma dojke. U tom slučaju se statistički povećava šansa od obolijevanja i s pregledima bi trebalo početi i ranije. Apelujemo na svaku ženu da radi samopregled, ali moram naglasiti da samo samopregled ne smije da izuzme redovan pregled kod ljekara specijaliste. To je tako jer je odnos veličine promjene sa veličinom dojke relativan. U velikim dojkama je puno teže napipati nešto što je malo. Tu je i sama pozicija promjene koju opipavamo, da li je u dubljim strukturama dojke ili na površini", naglasila je doktorica Delić.

- Ne treba odmah pomišljati na najgore -

Međutim, kako je kazala, ne treba odmah pomišljati na najgore kada se nešto napipa u dojci jer to može biti nešto prolazno i benigno, a što je vezano za ciklus i oscilaciju hormona.

"Bol u dojkama kod mnogo žena je uobičajan, također u toku ciklusa", rekla je Delić.

Mišljenja je da je najveći rizikofaktor za dobijanje karcinoma dojke činjenica da si žena.

"Karcinom dojke nije kraj, nije to ambis u koji propadate i nema vas više. To je borba koja vrlo često završava pozitivno i sa dobrim ishodom, a da bi završila s dobrim ishodom, konci su u našim rukama. Sve što nađemo na vrijeme je izlječivo, pogotovo karcinom dojke u današnje vrijeme", poručila je doktorica Delić.

Naglasila je da se o karcinomu dojke, ali i svim drugim oboljenjima, ne treba pričati samo u oktobru, nego tokom cijele godine.

"O karcinomu dojke se puno priča u oktobru, a onda se više ne priča. Trebamo stalno pričati. Oktobar je tu da podigne svijest o svemu što nosi karcinom dojke. Ali karcinom dojke ne prestaje s oktobrom. Dokazano je da žene koje imaju familijarnu predispoziciju imaju statistički i veću šansu za oboljenjem. Statistički, jedna od osam žena će oboljeti u svom životu, a imate žena koje nemaju nikakve genetske predispozicije", pojasnila je Delić.

Među rizikofaktorima je i izloženost većim dozama hormonalne terapije, najčešće je to vantjelesna oplodnja.

"Tu je i konzumiranje alkohola, pretilost i smanjena fizička aktivnost. Ali to su neke smjernice za zdrav život i sprečavanje oboljenja u svakom slučaju. Tu su i loše prehrambene navike i stres. Redovna fizička aktivnost i bavljenje sportom smanjuje rizik za obolijevanje ne samo od karcinoma dojke nego i od mnogih drugih oboljenja", istakla je doktorica Delić.

- Žene lavice -

Sarađuje i sa Udruženjem Renesansa Sarajevo koje je osnovano u maju 1999. godine pod motom: "Bolesni pomažu bolesnima – naučimo živjeti sa bolešću – život me ponovo zove". Renesansa okuplja oboljele i liječene žene koje su se izborile ili se još bore sa karcinomom dojke.

"To su žene lavice koje se bore ne samo na buđenju svijesti zdravih žena na preglede, nego i na osvještenju generalno populacije u kakvoj situaciji se nađe onkološki pacijent. Kakve su to sve prepreke kroz koje prolaze", rekla je doktorica Delić.