Dok Čović blokira Južnu interkonekciju: Planira se gradnja još tri gasovoda

Od četiri planirana gasovoda, južna i zapadna interkonekcija bi išle isključivo kroz FBiH, istočna samo kroz RS, dok bi sjeverna prolazila kroz oba entiteta

SARAJEVO, 24. februara - Naša zemlja trenutno ima izgrađen gasovod dužine oko 250 kilometara. Ukupna dužina svih gasovoda čija se gradnja planira već godinama, a možemo slobodno reći i decenijama, iznosi oko 850 kilometara. Gasovod od Karakaja do Sarajeva u dužini od oko135 kilometara izgrađen je sada već davne 1979. godine. Za potrebe, prije svega, Željezare u Zenici, 1983. izgrađen je njegov odvojak od Semizovca do Zenice.

Upotrebna dozvola

Nakon rata, tačnije 2013, izgrađen je i gasovod Zenica-Travnik sa odvojcima za Busovaču i Novi Travnik, u dužini od približno 40 kilometara. Međutim, 12 godina je ovaj gasovod truhnuo pod zemljom neiskorišten, jer je tek prije desetak dana dobio upotrebnu dozvolu. Upravo je gasifikacija SBK-a, nakon dobijanja upotrebne dozvole, najvažniji razvojni projekat na kojem će raditi BH-Gas. Ono što je najvažnije je da u općinama, poput Travnika, Novog Travnika, Busovače, Kiseljaka i drugih već postoje projekti gasifikacije, tako da bi se već do kraja ove godine mogli početi koristiti prvi kubici i u ovom dijelu BiH.

Ostala četiri gasovoda koji se planiraju graditi nose nazive po stranama svijeta. Dva bi bila isključivo u FBiH, jedan u RS-u, a četvrti bi prolazio kroz oba entiteta.

Posljednjih godina najviše se govori o južnoj interkonekciji. Prve ideje ovog projekta pojavile su se još 2009. godine, kada je zbog rusko-ukrajinske krize na 72 sata prekinuta isporuka ovog energenta cijeloj Evropi, pa tako i BiH. Priča o južnoj interkonekciji intenzivirala se 2018. godine, kada su nadležni iz kompanije Gas-RES poskidali Energoinvestove mjerne uređaje i ventile na mjernoj stanici Šepak kod Zvornika i postavili svoje. Na taj način su, praktično, firme iz RS-a preuzele potpunu kontrolu nad isporukom ovog energenta za FBiH.

Ovaj gasovod bi trebao ići od Zagvozda na granici sa Hrvatskom do Travnika i spojiti se na njega. Imao bi odvojak za Mostar. Trebao bi biti dug 180 kilometara. Njime bi gas dolazio iz Azerbejdžana i to jadransko-jonskim koridorom. Dolazio bi i gas iz skladišta koje se gradi na Krku. S obzirom na to da ga grade Amerikanci, Ambasada SAD-a je snažno podržala izgradnju južne interkonekcije.

Međutim, njena je izgradnja blokirana, jer Dragan Čović insistira da se za upravljanje ovim gasovodom formira nova kompanija sa sjedištem u Hercegovini, koja bi bila u “hrvatskom” vlasništvu. Uzalud su bila sva objašnjenja stručnjaka, pa čak i prijetnje američkog ambasadora Michaela Murphyja. Uzalud je bilo i usvajanje zakona u federalnom Parlamentu. Početak gradnje je i dalje u Čovićevim rukama, a on je neumoljiv.

Najduži gasovod koji bi se trebao graditi kroz BiH je istočna interkonekcija. Njime bi se obezbijedio gas za veći dio RS-a. Išao bi od Bijeljine do Novog Grada (Bosanski Novi), u dužini od 350 kilometara. Ovim je​ gasovodom planirano osiguravanje energenta za najrazvijeniji, ali i najnaseljeniji dio RS-a. Očekivano, za ovaj gasovod bi se koristio ruski gas. Izgradnja ovog gasovoda trenutno je u rukama stranaka iz FBiH (ranije SDA, a sada trojka), koje davanje odobrenja za gradnju koriste kao sredstvo trgovine sa Miloradom Dodikom.

Već godinama postoje planovi i za izgradnju tzv. zapadne interkonekcije, duge 185 kilometara. Primarno, ovaj gasovod bi služio za gasifikaciju Bihaća, Cazina, Bosanske Krupe i Velike Kladuše. Planirano je da se, u budućnosti, preko Sanskog Mosta produži i do Bosanskog Petrovca i Ključa.

Kontroverzni gasovod

Najkraći, ali idejno najstariji, planirani gasovod je sjeverna interkonekcija. Išao bi od Broda (Bosanski Brod) do Zenice, u dužini od 130 kilometara. Njime je planirana gasifikacija mjesta dolinom rijeke Bosne, uz odvojak za Tuzlu. Uz ovaj gasovod se vežu i dvije kontroverze.

Jedna je samo uvlačenje cijevi u BiH. Podsjećanja radi, prije nekoliko godina, pod okriljem noći, bez saglasnosti institucija BiH, provučena je cijev od Slavonskog Broda do Broda. Na ovaj je način osiguran gas za Rafineriju Brod. Iako je sve urađeno mimo zakona i institucija BiH, slučaj je vrlo brzo pao u zaborav, a gas i dalje teče ka Rafineriji. U okviru odvojka za Tuzlu planirana je i izgradnja skladišta u iskorištenim jamama rudnika soli Tetima, iz kojih se više ne crpi so. Međutim, kada se ova ideja pojavila u javnosti, građani Tuzle su se digli na noge, pa je organizovan i referendum na kojem je ova ideja odbačena.