- 05.04.2025.
- RTVUSK
Deutsche Welle o pitanju koje nema cijenu: Sprema li Rusija napad na NATO?

- Ton Carstena Breuera zvuči zabrinutije i alarmantnije nego ranije. Glavni inspektor Bundeswehra je prije dva tjedna gostovao u talk showu poznate voditeljice Sandre Maischberger na javnom servisu ARD. Voditeljica ga je pitala može li Zapad odahnuti nakon mogućeg prekida vatre u Ukrajini...
BERLIN, 05. aprila - Breuer je reagirao s oprezom koji priliči njegovoj poziciji, ali ipak neobično jasno: Ne, ne može se odahnuti. Za ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je, nije riječ samo o Ukrajini. Rusija se, rekao je, nastavlja naoružavati.
Završetak
rata u Ukrajini, rekao je Breuer, neće dovesti do "ponovnog
mira na europskom kontinentu". Na kraju je Carlo Masala, profesor na
Sveučilištu Bundeswehra u Münchenu, kratko rekao: "Rusija se priprema za
veliki rat."
Trajna
prijetnja Europi
Ovih
dana, posebice predstavnici njemačkih oružanih snaga, izravnije i jasnije nego
ikada prije upozoravaju na trajnu prijetnju miru u Europi koja dolazi od Rusije
i mogući napad na neku državu članicu NATO-a. Prema istraživanjima javnih
medijskih kuća WDR, NDR i dnevnika Süddeutsche Zeitung, temelj za strožu ocjenu
nekoliko je novih procjena situacije europskih obavještajnih službi,
uključujući zajedničku Saveznu obavještajnu službu (BND) i Bundeswehr.
U
njihovom izvještaju, kako se saznaje, stoji da će Rusija vjerojatno stvoriti
sve uvjete potrebne za vođenje "konvencionalnog rata velikih
razmjera" do kraja desetljeća.
Ova
procjena situacije stara je tek nekoliko tjedana. U izvještaju se objašnjava
zašto su i vojni stručnjaci i predstavnici Bundeswehra nedavno izrazili takvu
zabrinutost. U njemu analitičari opisuju kako prijetnja izgleda iz njihove
perspektive.
To
je sažetak i procjena informacija koje su prikupili Bundeswehr i BND
posljednjih godina. Osim otvorenih izvora, to uključuje obavještajne nalaze,
satelitsko izviđanje te analize gospodarske i vojne situacije. Prognoze su više
puta opisane kao "gotovo sigurne", što je najviša kategorija na
ljestvici ocjena obavještajnih agencija.
Temeljna
poruka analize sugerira Zapadu da bi sukob s Moskvom mogao eskalirati i trajati
dugo. Rusija sebe, kako se navodi, vidi u sustavnom sukobu sa Zapadom i spremna
je svoje imperijalističke ciljeve provoditi vojnom silom, čak i izvan Ukrajine,
iako trenutno nema dokaza o "neposrednoj predstojećoj konfrontaciji Rusije
s NATO-om".
Uskoro
moguća ograničena vojna akcija
Ruske
oružane snage, navodi se dalje, u Ukrajini već neko vrijeme djeluju s pozicije
nadmoći. Moskva ne pokazuje ozbiljne znakove spremnosti na kompromis oko sukoba
i mogla bi nastaviti rat i ove godine, prema predviđanju obavještajnih i vojnih
analitičara. Unatoč sankcijama, Rusija je, navodi se, u poziciji da se vojno
postavi takao da bi uskoro mogla napasti neku državu koja je u sastavu NATO-a.
Ova
je procjena u skladu s povjerljivom analizom litvanske obavještajne službe za
unutarnja pitanja VSD. U sigurnosnim krugovima ova služba slovi kao dobar
poznavatelj prilika u Rusiji. U izvješću VSD-a analitičari u Vilniusu
zaključuju da Rusija srednjoročno neće moći voditi "konvencionalni rat
velikih razmjera protiv NATO-a". No, unatoč ratu u Ukrajini,
postojeće ruske snage bi bile dovoljne za "pokretanje ograničene vojne
akcije protiv jedne ili više zemalja NATO-a".
Rusija
još ima dovoljno streljiva, navodi se u dokumentu VSD-a. "Dok su zapadne
sankcije imale negativan utjecaj na rusku industriju oružja, obim proizvodnje
topničkih granata, raketa i drugih ključnih kategorija streljiva raste iz
godine u godinu", rekli su analitičari litavske obavještajne službe.
Rusija, navode dalje, još uvijek može financirati rat. "Rusija još nije
dosegla granicu svoje financijske sposobnosti", navedeno je dalje u
dokumentu. Troškovi Kremlja za vojsku nedavno su se "svake godine povećali brzinom
od koje zastaje dah", navodi VSD. Oni bi, procjenjuje se, 2025. godine
mogle iznositi oko 120 milijardi eura.
Lekcije
iz proteklih godina
Rusija
ne samo da bi mogla nadoknaditi velike gubitke u ljudstvu i materijalu u
Ukrajini, nego bi čak mogla ubrzati
ponovno naoružavanje, smatra njemačka obavještajna služba. Prema procjeni
situacije, rusko ratno gospodarstvo proizvodi više nego što je potrebno za rat
protiv Ukrajine. Putin je također naredio regrutiranje do 1,5 milijuna dodatnih
vojnika do 2026.
To
što njemački BND jednako oštro i gotovo alarmantno analizira stvari također bi
mogla biti pouka iz nesretnih ocjena posljednjih godina. Nakon kaotične
evakuacije njemačkog veleposlanstva u Kabulu u kolovozu 2021., služba se
suočila s kritikama jer svoje scenarije nije dovoljno brzo prilagodila
tadašnjem razvoju događaja.
Služba
se u početku također činila nezadovoljnom početkom ruskog napada na Ukrajini:
kada je Rusija rasporedila trupe na granici s Ukrajinom u zimi 2021./2022.,
nisu svi u BND-u smatrali vjerojatnim da će se Putin doista usuditi izvršiti
invaziju.
Testiranje
saveza
Pri
tome su znakovi tada bili prilično jasni. Američke tajne službe su, primjerice,
upozorile da se zalihe krvi već transportiraju. Osim toga, u Rusiji je
promijenjen zakon koji dopušta stvaranje masovnih grobnica za poginule u
slučaju rata. To nikome, govorili su tada Amerikanci, ne treba za vježbu.
Obavještajna
služba možda sada ne želi biti optužena da nije prepoznala ili da je pogrešno
protumačila znakove vremena. Predsjednik BND-a Bruno Kahl upozorio je stoga
krajem studenog da ruska vojska sumnja u spremnost NATO-a da se brani i da bi
Moskva mogla vrlo brzo pasti u iskušenje da testira Atlantski savez.
Zračne
snage i mornarica sposobni za akciju na Baltiku
Ali
gdje bi se mogao održati takav test za NATO, kako je sada opisano? Baltičke
države, nekadašnji dio Sovjetskog Saveza, slove kao posebno ugrožene i,
prema Putinovoj doktrini, su viđene kao izgubljeni teritorij carstva.
Stručnjaci iz BND-a i Bundeswehra također su ispitali tamošnju situaciju i
došli do višeznačnog zaključka.
Otprilike
tri četvrtine vojnika i opreme ruskih trupa iz pograničnih područja s baltičkim
državama trenutno je vezano u Ukrajini. Međutim, to se ne odnosi na rusko
zrakoplovstvo i mornaricu, koji ostaju u potpunosti operativni u baltičkoj
regiji. Međutim, opasnost od ruske invazije na baltičke države trenutno se,
navode službe, smatra prilično niskom. Ali, službe navode, da bi se ovo moglo
brzo promijeniti.
Baltik
bolje pripremljen
Dođe
li do prekida vatre ili bilo kakve mirovne situacije u Ukrajini, tajne službe
navode da je vrlo vjerojatno da bi se ruske jedinice povukle. Zbog ponovnog
naoružavanja izgubljeni materijal u Ukrajini vjerojatno bi odavno bio
nadomješten: ruski vojnici bi se vraćali, a vojarne i skladišta oružja već bi
opet bili puni. Rusija bi tada, navodi se, mogla koncentrirati svoje snage
izravno na zemlju NATO-a.
No, njemački analitičari ističu i ohrabrujuće aspekte: utjecaj Rusije u tri baltičke države, politički, društveni i ekonomski, znatno je opao. Građani koji govore ruski postaju sve bolje integrirani, a otpornost stanovništva na pokušaje destabilizacije i utjecaja iz Moskve je ojačana. Sve su to, navodi se, događaji posljednjih godina koji u najmanju ruku otežavaju rusku ekspanziju.