Denis Zvizdić: Hrvatska će se morati pomiriti s Južnom interkonekcijom

-     Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH govorio je o zastoju evropskog puta Bosne i Hercegovine, razlozima blokiranja procesa od nižih nivoa vlasti, šta je s Planom rasta za BiH i očekivanih dvije hiljade miliona KM evropske pomoći, kada će BiH dobiti budžet institucija za 2025. godinu, hoće li biti dostatan te šta je s imenovanjima članova CIK-a BiH, ombudsmena, direktora SIPA-e...

SARAJEVO, 24. decembra - Uloga parlamenta mora biti apsolutno dominantna u tako važnim procesima kao što su euroatlanske integracije Bosne i Hercegovine i prihvatanje pravne stečevine Evropske unije, rekao je u intervjuu za agenciju Anadolu Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

"To znači čitav spektar zakona koji će urediti politički, ekonomski i društveni život Bosne i Hercegovine. To je vrlo izazovan zadatak. Mi ne govorimo o nekoliko zakona. Mi govorimo o nekoliko hiljada zakona koje će trebati usvojiti do punopravnog članstva u Evropskoj uniji. S druge strane, istina je postoji određeni zastoj, u određenih pet-šest mjeseci i on je uzrokovan, po mom mišljenju, iz dva razloga. Prvi je da postoji jasna opredijeljenost dijela političkih partija ka evropskom i NATO putu Bosne i Hercegovine. Ona je zaista krajnje korektna, iskrena i te političke partije, pa i partije Trojke, kojim i ja pripadamm zaista vrlo naporno i konzistentno rade na tomu putu", rekao je Zvizdić.

Naglasio je da unutar državne koalicije postoje i političke snage, koje dominantno dolaze iz bh. entiteta RS, a koje su samo deklarativno opredjeljene ka evropskim integracijama. Te stranke evropske integracije i sve druge važne sporazume i procese od Dajtonskog mirovnog sporazuma pa nadalje i dalje tretiraju po sistemu "švedskoga stola".

"Oni prihvataju ono što im odgovara, a odbijaju ono što im ne odgovara nerazumijevajući proces evropskih integracija koji ne dozvoljava takvu mogućnost, nego dozvoljava samo da se usvajaju zakoni kako bi postali dio takvog evropskog sistema. Još jedna stvar za mene je veoma indikativna, koja malo usporava i otežava rad Parlamentarne skupštine BiH, a to je da je dominantna većina zastupnika, dakle ne svi, ali većina i dalje pod velikim političkim utjecajem ili direktnim utjecajem njihovih šefova ili naredbodavaca tako da vrlo često misle glavom predsjednika stranke ili nekoga organa stranke, a nikako svojom glavom i u tom smislu se ne opredjeljuju ka interesima građana Bosne i Hercegovine, kao općem dobru, nego isključivo ka partijskim ili unutarstranačkim interesima", rekao je Zvizdić.

U razgovoru za Anadolu je rekao da se stvari ipak pomiču i da je čaša ipak do pola puna.

"Postoji neki blagi, ali isto tako i realni optimizam da ćemo nastaviti koračati putem evropskih integracija, jer ne postoji alternativa. Mi smo unutrašnje dvorište Evropske unije, geografski, politički i istorijski pripadamo Evropi i sasvim je logično da u konačnici postanemo članica i NATO saveza i EU", istakao je Zvizdić.

- Otvaranje pregovora o članstvu -

Naglasio je da je bazni razlog osporavanja nižih nivoa vlasti u BiH reformskih procesa nedostatak pozitivne političke volje.

"Ustvari to su jedan model i jedna praksa koji su vrlo opasni kada govorimo o razvojnim tendencijama svake države, a to je da se zbog sitnih stranačkih interesa, ličnih animoziteta i tih stranačkih borbi ustvari žrtvuju daleko veći ciljevi koji su strateški važni za državu i sve građane u Bosni i Hercegovini", rekao je Zvizdić.

On je kazao da procesi postaju problematični i u konačnici propadnu kad se umiješa politika, a istisnu struka i znanje.

"To se isto tako dešava i s Južnom interkonekcijom, jer je ona sada postala dominantno političko, a ne stručno pitanje. Nisam u medijima primjetio da je iko intervjuirao nekog stručnjaka s mašinskog ili bilo kog drugog fakulteta, nekoga ko se isključivo bavi pitanjem gasa i gasne infrastrukture koji bi jasno objasnio šta su benefiti Južne interkonekcije i koji bi stvari poredao na način da se ne govori da je to gas koji nama poklanja Hrvatska", rekao je Zvizdić.

On je kazao kako to nije hrvatski gas, nego je to gas koji dolazi iz SAD-a.

"Ako se vodimo analogijom i kažemo da je istočna konekcija ruski gas, a ne onaj koji nam daje Srbija, onda je i zapadna konekcija američki gas, a ne onaj koji nam daje Hrvatska koja će to morati uraditi bez obzira htjela to ili ne. Dakle, moramo razumjeti benefite te gasne infrastrukture za građane i za domaćinstva, a posebno za privredu i istisnuti politiku iz tih tema", ustvrdio je Zvizdić.

Što se tiče Plana rasta za BiH navodi da se nalazi u finalnoj fazi usvajanja.

"Koliko vidim i predstavnici iz SDA, odnosno premijeri četiri kantona u FBiH su dali neku vrstu uvjetne saglasnosti. Moram kazati da je Evropa tu opet izašla Bosni i Hercegovini u susret. Bila je maksimalno fleksibilna, produžila je određene rokove, i dale vrlo korektne Mape puta za sva pitanja koja su ostala sporna. I kada je u pitanju Vijeće za državnu pomoć, Konkurencijsko vijeće u konačnici i Ustavni sud BiH i mislim da je to korektan potez Evrope. Oni koji traže više od toga, oni koji kolokvijalno narodskim jezikom kazano hljeba preko pogače to neće dobiti", rekao je Zvizdić.

Dodao je da Plan rasta za BiH mora biti usvojen ako želimo da dobijemo 70 miliona eura odmah, a onda etapno, u konačnici "2.000 miliona KM".

"Građani moraju razumjeti ovu cifru. Bosna i Hercegovina treba kroz investicije i ulaganja da dobije - dvije hiljade miliona KM za izgradnju bazne i druge infrastrukture neophodne za razvoj", istakao je Zvizdić.

Smatra da je novac potreban BiH, a posebno entitetu RS i da će "velike fikcije o RS kao nekoj vrsti samostalne države, njene prepoznatljivosti na evropskom putu biti nadvladane činjenicom da im je neophodan novac, jer se nalaze u ozbiljnoj ekonomskoj regresiji".

"Očekujem usvajanja Plana rasta za BiH i preostalih zakona tako da bismo poslije Ministarske konferencije mogli dobiti i datum otvaranja pregovora o punopravnom članstvu BiH u EU", istakao je Zvizdić.

Upozorio je da ne možemo i nećemo imati budžet institucija Bosne i Hercegovine za 2025. do kraja ove godine.

"Vjerovatno će to biti u prvom kvartalu naredne godine. Vidjet ćemo kako će on biti predložen i koja će biti sama struktura budžeta. Svima je jasno da postoje određene potrebe i kada govorimo o statusu vojnika i policajaca, njihovim primanjima pa do nabavke ključne ili važne opreme i za Ministarstvo odbrane i za druge policijsko obavještajne agencije, dakle za sve državne institucije", rekao je Zvizdić.

Budžet institucija BiH je, smatra Zvizdić, nedovoljan u ovom kapacitetu za sve ono što nas čeka na putu daljnjeg napretka i razvoja.

"Živimo u takvom političko-ustavnom sistemu koji je definisan Daytonom u kojem je veći dio nadležnosti, pogotovo u oblasti ekonomije, privrede i infrastrukture spušten na niže nivoe, odnosno nivoe prije svega entiteta, a u FBiH i kantona. Mijenjati taj kompletan sistem je sada naravno vrlo vrlo teško, vrlo vrlo izazovno. To slijedi u nekim narednim godinama na putu pristupanja Evropskoj uniji. Ali, evo pokušat ćemo da ovaj budžet isto doživi povećanje kao što je to bilo prošle i pretprošle godine kako bi podmirili one osnovne potrebe koje imaju državne institucije da mogu obavljati posao iz svoje nadležnosti", rekao je Zvizdić.

- Rad Parlamenta ovisi od Vijeća ministara BiH -

Naglasio je da ima puno agencija i direkcija i institucija na nivou Bosne i Hercegovine gdje procesi imenovanja čelnih ljudi nisu završeni.

"To ide dosta sporo. Uzrok tome je ponovno nedostatak političke volje da se stvari brzo riješe i da te agencije u potpunosti mogu funkcionalno raditi svoj posao. Bazno izvorište svih problema je fikcija koja još uvijek živi u glavama ljudi, ta fatamorgana da bi bh. entitet RS trebao da ima veći nivo autonomije, da bude potpuno paralelno vidljiv sa Bosnom i Hercegovinom na putu evropskih integracija što se nikada neće desiti", rekao je Zvizdić.

On je dodao da postoje političke agende su takve i one prave te probleme.

"Za sve postoje naravno jasne procedure, formiranje komisija, raspisivanje konkursa i izbora i novih članova Centralne izborne komisije BiH, ombudsmena za ljudska prava BiH, ali i drugih institucija gdje u ovom trenutku nemamo direktore kao što još uvijek nije izabran direktor Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) kao jedne od jako važnih institucija na nivou Bosne i Hercegovine", ističe Zvizdić.

Jednostavno, naveo je, rad Parlamentarne skupštine BiH je kauzalno povezan sa onim radi Vijeće ministara BiH.

"Tako da kapacitet produkcije zakona, strategija i drugih akata Vijeća ministara BiH na neki način određuje i obim rada Parlamentarne skupštine BiH. Mi smo spremni apsolutno sve ono što je i Vijeće ministara BiH u brzom i efektnom roku razmatrati i usvojiti na Parlamentarnoj skupštini BiH. U ovom trenutku u Sekretarijatu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH kojim predsjedavam ne postoji niti jedan materijal koji se nije pojavio na sjednici Predstavničkog doma PS BiH. Imamo ova dva zakona koje je Vijeće ministara BiH usvojilo prije nekoliko dana. Očekujemo organizaciju jedne hitne sjednice na kojoj će i oni biti usvojeni tako da koliko bude brzo radilo Vijeće ministara BiH jednako brzo će raditi i Parlamentarna skupština BiH. Ako i dalje bude akutan nedostatak zakona koji dolazi od Vijeća ministara BiH onda će to raditi klubovi i zastupnici i pokušavati zadržati dinamiku rada Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH", naveo je Zvizdić.

Parlamentarna iskustva zemalja u regionu, kaže, mogu Bosni i Hercegovini jako pomoći na evropskom putu, pogotovo zemalja koje su prošle procese prijema u članstvo u EU.

"Njihova iskustva su zaista dragocjena. Oni tačno znaju sve faze procesa, i u kojim fazama na koje probleme možemo naići. Njihova iskustva, njihovih komisija u saradnji s našim komisijama su dragocjena. Lično mislim da saradnju unutar parlamenta treba spustiti na nivo operativne i stručne i tehničke saradnje između komisija svih parlamenata koje naravno mogu kreirati zajedničke strategije, odluke i inicirati one projekte koji su neophodni za stručnu, kulturnu, ekonomsku i društvenu saradnju između naših država kao što su bili projekti obnove svih mostova između Bosne i Hercegovine i Srbije i Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Te komisije mogu inicirati i takve ekonomske projekte, a pogotovo nam mogu pomoći na putu evropskih integracija", rekao je Zvizdić.

Što se tiče saradnje s rukovodstvima parlamenata u regiji, navodi, to je već jedno drugo pitanje.

"Mislim da se ne treba obazirati na to pitanje, a da ove komisije na stručno - tehničkom nivou mogu normalno sarađivati. Teško je sarađivati s onim pojedincima koji vode parlamente regija koji revidiraju prošlost, koji ne priznaju stvarne historijske fakte, koji negiraju genocid u Srebrenici, koji veličaju ratne zločince ili šalju destabilizirajuće poruke prema Bosni i Hercegovini. Vrlo teško je takvu saradnju ostvariti. Imali smo posljednju posjetu predsjednika Sabora Hrvatske Gordana Jandrokovića BiH koji je jedno govorio u Sarajevu, gdje nije spominjano bilo šta od onoga što je on govorio u Mostaru, ali mi živimo u regiji, mi živimo zajedno, to su naši prvi susjedi i zaista se treba stalno truditi da se bilo kakve razlike prevladaju kroz jedan normalan dijalog i saradnju u traženju najmanjeg zajedničkog interesa koji može biti od koristi čitavoj regiji", poručio je Zvizdić.