Demografski alarm: BiH sve starija, sela prazna, gradovi umorni

 - U Bosni i Hercegovini je tokom prvih šest mjeseci 2025. godine registrovano oko 10.800 živorođene djece, što je u odnosu na isti period prošle godine pad za 2,8 posto. U istom periodu umrle su 18.162 osobe, što predstavlja povećanje za više od pet posto u odnosu na 2024. godinu.

BIHAĆ, 9. novembra - Statistika pokazuje i manji broj razvoda, ali i sklopljenih brakova. U BiH je 22,9% stanovništva starije od 65 godina, što u apsolutnim brojkama iznosi oko 718.000 osoba. BiH se suočava s ozbiljnom demografskom krizom koja prijeti ne samo njezinoj budućnosti, nego i samoj egzistenciji države. Podaci iz ove godine potvrđuju pad nataliteta ispod granice prirodne obnove stanovništva – odnosno situaciju u kojoj broj umrlih godinama premašuje broj rođenih.

Vrnograč je najveća velikokladuška mjesna zajednica. Nekada razvijeno područje imalo je brojno stanovništvo, ali danas je slika sasvim drugačija. Mnogi su otišli, a ostala je uglavnom starija populacija. Sa roditeljima su otišla i djeca. Područne škole su zatvorene – od poslijeratnih 900 učenika, danas ih je manje od 400.

Propala su velikokladuška preduzeća koja su u svojim pogonima u Vrnograču zapošljavala lokalno stanovništvo. Danas u ovom mjestu posluje tek nekoliko trgovina, ugostiteljskih objekata i jedna veća proizvodna firma. Vlasnica slastičarske radnje koja je ostala u Vrnograču kaže da je sa poslom zadovoljna, najviše zahvaljujući kladuškoj dijaspori.

Sa odlaskom porodica smanjio se i broj novorođene djece u ovom kladuškom naselju. U ovoj godini u matične knjige upisano je 90 novorođenčadi, a većina se odnosi na djecu koja ovdje ne žive.

Stvarne brojke novorođenih beba u Unsko-sanskom kantonu nisu ohrabrujuće. U prvih deset mjeseci ove godine rođeno ih je tek 1.068 – najviše u Bihaću, a najmanje u Bosanskom Petrovcu, gdje je bilo svega 22 poroda. Nekada se, samo na području jedne općine, rađalo više beba nego danas u cijelom kantonu.

U bivšoj državi, nakon Kosova, Cazinska krajina imala je najveći prirodni priraštaj. Rat je značajno uticao na smanjenje populacije, ali je oporavak bio vidljiv 1996. godine, kada je u poslijeratnom periodu rođeno najviše djece.

Danas se Krajina, kao i većina drugih područja BiH, suočava s tzv. “bijelom kugom”, gdje je broj umrlih veći od broja rođenih. Nažalost, to potvrđuju i podaci za 2025. godinu. Bužim je jedina sredina u kojoj se još uvijek rađa više djece nego što ljudi umire. Taj grad je poznat i kao “grad blizanaca” zbog neobično visoke stope rađanja blizanaca.

Projekcije pokazuju da će za dvadesetak godina broj stanovnika BiH biti više nego prepolovljen, a većinu će činiti osobe treće životne dobi. Prema dostupnim statistikama, BiH gubi desetine hiljada stanovnika godišnje – ne samo zbog niskog nataliteta, već i zbog ekonomske nesigurnosti, političke nestabilnosti i nedostatka perspektive, što mlade tjera na odlazak u zemlje zapadne Evrope. Time se dodatno smanjuje broj potencijalnih roditelja. Ruralna područja ostaju prazna, sela izumiru, a gradovi stare. Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste izostanak konkretne i dugoročne strategije za zaustavljanje “bijele kuge”.