- 14.10.2026.
- Kadifa Murtić
Darivanje organa spašava živote: 'Budi donor, reci svojima'
- U Bosni i Hercegovini transplantacijski sistem i dalje se suočava s ozbiljnim izazovima, a broj transplantacija nije na nivou potreba pacijenata. Povodom Evropskog dana darivanja organa, u toku je kampanja "Budi donor, reci svojima", kojom se građani pozivaju da razgovaraju s porodicom o doniranju organa i potpisivanju donorske kartice.
BIH, 14. oktobra - O
značaju darivanja organa, stanju transplantacijske medicine u BiH i problemima
s kojima se suočavaju pacijenti, u emisiji Jutro za sve BHRT-a govorili su
prof. dr. Halima Resić, predsjednica Donorske mreže BiH i Tomislav Žuljević,
predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije
BiH.
Resić je ocijenila da
se ne može biti zadovoljno promocijom donorstva ni brojem transplantacija koje
se obavljaju nakon moždane smrti. Istakla je da Donorska mreža i Udruženje
pacijenata godinama rade na podizanju svijesti građana, ali da bez sistemske podrške
institucija i zdravstvenih ustanova nema značajnijeg napretka.
"Spremnost
građana mora pratiti spremnost zdravstvenog sistema", kazala je
Resić.
Prema njenim riječima,
kampanje koje su posljednjih godina podržali Ministarstvo civilnih poslova BiH
i Federalno ministarstvo zdravstva daju određene rezultate, ali je potrebno
kontinuirano djelovanje kako bi se povećao broj donora i transplantacija.
Pacijenti čekaju bez
nade
Tomislav Žuljević,
koji je i sam prošao iskustvo transplantacije, upozorio je da pacijenti u Bosni
i Hercegovini imaju vrlo malo mogućnosti da dočekaju novi organ.
"Pacijenti
čekaju bez nade, jer mi u Bosni i Hercegovini, u Federaciji Bosne i
Hercegovine, zaista imamo jako mali broj transplantacija i ne znamo šta više
učiniti da se taj broj poveća", kazao je Žuljević.
Upozorio je i na
mogućnost da se svijest građana o donorstvu poveća, ali da broj transplantacija
ipak ostane nizak ako zdravstveni sistem ne bude spreman odgovoriti na potrebe
pacijenata.
Transplantacija, kako
je pojasnio, zavisi od više međusobno povezanih koraka i svaki dio sistema mora
funkcionisati.
"Transplantacija
je jedan prsten, jedan krug sa karikama, i svaka karika mora biti spremna u tom
sistemu da reaguje u određenom trenutku. Ako jedna karika bude isključena iz
tog lanca, transplantacija nema", upozorio je Žuljević.
Posebno je ukazao na
problem pacijenata kojima je potrebna transplantacija jetre, a koji nemaju
mogućnost da dobiju dio organa od člana porodice.
"Oni nemaju
nikakve nade. Ako nemaju nekoga u obitelji ko će im dati dio jetre, oni samo
odbrojavaju dane kad će umrijeti", kazao je Žuljević.
Bolnice moraju imati
aktivniju ulogu
Govoreći o slabim
karikama transplantacijskog sistema, Resić je istakla važnost
transplantacijskih koordinatora i ljekara koji rade u jedinicama intenzivne
njege.
Nakon utvrđivanja
moždane smrti, ljekarski timovi razgovaraju s porodicom o mogućnosti doniranja
organa. Resić smatra da je potrebno unaprijediti evidentiranje slučajeva
moždane smrti, komunikaciju s porodicama i realizaciju donacija kada za to
postoje uslovi.
"Menadžmenti
kliničkih centara moraju izvršiti pritisak da se moždane smrti koje se utvrde
realiziraju", rekla je Resić.
Dodala je da Donorska
mreža i udruženja pacijenata mogu educirati građane i zdravstvene radnike, ali
ne mogu zamijeniti odgovornost kliničkih centara i bolnica.
"Donorstvo
ne može bez odgovora sistema, odgovora bolnica. Spremnost građana mora pratiti
spremnost zdravstvenog sistema, ako želimo uspjeh", poručila je
Resić.
Donorska kartica nije
dovoljna bez razgovora s porodicom
Žuljević je istakao da
se donorstvo često posmatra isključivo kroz mogućnost da osoba nakon smrti
donira organe, dok se zanemaruje činjenica da se svako može naći u situaciji da
mu transplantacija bude potrebna.
Prema njegovim
riječima, mnogo je važnije razmišljati i o tome šta se događa kada organ
zatreba nama ili nekome iz naše porodice.
"Moramo se
staviti u ulogu primatelja, pa onda tek darivatelja, jer 20 puta je veća
mogućnost da ćemo trebati transplantaciju nego da ćemo biti darivatelji",
kazao je Žuljević.
Dodao je da u
Federaciji BiH zakon predviđa da su svi potencijalni darivatelji, ako se nisu
drugačije izjasnili, ali da su prvenstveno primatelji i da je razgovor s
porodicom izuzetno važan.
"Ako
potpišete donorsku karticu, stavite je u novčanik i ne razgovarate o tome u
obitelji i ne kažete svoj stav i želju, nažalost, kao da je niste ni potpisali",
pojasnio je Žuljević.
On je pozvao građane
da se uključe u kampanju "Budi donor, reci svojima" i da svojim
bližnjima jasno saopće svoju odluku o darivanju organa.
Više od 2.500
pacijenata na dijalizi u BiH
Resić je, pozivajući
se na podatke Renalnog registra za 2025. godinu, navela da je u Bosni i
Hercegovini bilo oko 2.500 pacijenata na dijalizi. Najveći broj njih je na
hemodijalizi, dok je oko 70 pacijenata na peritonealnoj dijalizi.
Prema istim podacima,
oko 530 pacijenata ima transplantirani bubreg, bilo da je transplantacija
obavljena u Bosni i Hercegovini ili izvan nje.
Resić je ukazala i na
mali broj pacijenata na listama čekanja za transplantaciju bubrega, kojih je,
prema njenoj procjeni, oko 190. Smatra da je potrebno ispitati razloge zbog
kojih se pacijenti ne uključuju u proces ili gube motivaciju nakon dugog čekanja.
Žuljević je istakao i
ekonomski značaj transplantacija, navodeći da troškovi dugogodišnje dijalize
predstavljaju veliko opterećenje za pacijente i zdravstveni sistem.
U okviru obilježavanja
Evropskog dana darivanja organa, planirano je i polaganje cvijeća kod
spomen-ploče posvećene darivateljima organa u blizini Veterinarskog fakulteta u
Sarajevu.
Žuljević je poručio da
se time odaje počast darivateljima i njihovim porodicama koje su pristale na
doniranje organa, čime je drugim ljudima pružena prilika za novi život.
"Neko je
dobio taj najvažniji poziv u životu, a to je poziv na transplantaciju. Vi ste
dobili poziv za novi život", kazao je Žuljević.
Kampanja "Budi
donor, reci svojima" traje do kraja oktobra, a njena poruka je jasna:
razgovor o darivanju organa može biti prvi korak ka spašavanju nečijeg života.

