DAN RIJEKE UNE: Između prirodnog bogatstva i ekološke borbe

Betoniranje obala, ilegalna gradnja i kanalizacioni ispusti mijenjaju lice Une, dok stručnjaci upozoravaju da posljedice po ekosistem mogu biti dugoročne i nesagledive

BIHAĆ, 17. maj 2026. - Una, rijeka koja je decenijama simbol prirodne ljepote i identiteta Bihaća i Krajine, danas je sve češće u fokusu javnosti zbog devastacije obala, bespravne gradnje i zagađenja koje ozbiljno prijeti njenom ekosistemu. Povodom 17. maja, Dana rijeke Une, upozorenja stručnjaka, ekologa i institucija sve su glasnija: granica između prirodnog bogatstva i ekocida postaje sve tanja.

Betonske obaloutvrde, vikendice uz samu rijeku, kanalizacioni ispusti i gomilanje otpada sve više mijenjaju izgled i prirodne procese rijeke koja je generacijama bila prepoznata po sedrenim barijerama, čistoj vodi i bogatom biljnom i životinjskom svijetu.

U Nacionalni park Una upozoravaju da posljedice više nisu samo estetske prirode. Stručni saradnik za floru i faunu i ekolog Dino Burzić ističe da svaki zahvat u koritu rijeke ostavlja ozbiljne posljedice na metabolizam rijeke i cjelokupan ekosistem, uključujući biljne i životinjske vrste koje zavise od prirodnog toka Une.

Na problem zagađenja upozorava i veterinar i stručni saradnik za floru i faunu Ena Selimović, naglašavajući da kanalizacioni ispusti i otpad mogu direktno utjecati na zdravlje ljudi i životinja, te dovesti do širenja različitih oboljenja.

Devastacija se, kako navode u Nacionalnom parku, ne zaustavlja samo na obalama rijeke. Sve izraženija ilegalna sječa šume dodatno narušava prirodni balans ovog zaštićenog područja. Stručni saradnik za šumske ekosisteme Sabina Mujagić upozorava da nelegalna eksploatacija šuma ostavlja dugoročne posljedice na biodiverzitet i kvalitet života lokalnog stanovništva.

Istovremeno, gradske inspekcije vode stalnu borbu protiv bespravne gradnje uz rijeku. Šef Službe za inspekcijske poslove Grada Bihaća Anel Ramić navodi da je do sada uklonjen određen broj nelegalnih obaloutvrda i objekata, ali i da procesi rušenja često dugo traju zbog zakonskih procedura i otpora vlasnika objekata.

I dok dio bespravnih objekata bude uklonjen, novi slučajevi nastavljaju se pojavljivati, što potvrđuje da je riječ o problemu koji zahtijeva mnogo snažniju reakciju institucija i društva u cjelini.

Na razmjere devastacije ukazao je i dokumentarni film Centar za istraživačko novinarstvo pod nazivom „Gazde Une“, koji je otvorio pitanje odgovornosti i odnosa prema jednom od najvrijednijih prirodnih resursa u Bosni i Hercegovini.

Vršilac dužnosti direktora Nacionalni park Una Alen Zulić poručuje da borba za očuvanje Une neće stati, ali upozorava da je riječ o izuzetno osjetljivom pitanju koje zahtijeva zajedničko djelovanje institucija, struke i građana.

Uz slapove Une odrastale su generacije Krajišnika. Za Bihać, ona nikada nije bila samo rijeka. Danas se, između prirode i betona, života i otpada, vodi borba čiji će ishod odrediti kakvu će Unu naslijediti buduće generacije.