Daleko od očiju javnosti: Šta se dešavalo nakon što je domar u školi u Sanskom Mostu ubio troje uposlenika

• Prošlo je više od šest mjeseci otkad je Mehemed Vukalić u prostorijama Mješovite srednje škole (gimnazije) izvršio trostruko ubistvo. Od tada do danas se dešavalo nekoliko pravnih radnji u predmetu koje su u konačnici dovele do početka suđenja.

USK, 15. februara - Vukalić je u augustu prošle godine u Gimnaziji u Sanskom Mostu ubio direktora ustanove Nijaza Halilovića, sekretaricu Nisvetu Kljunić i profesoricu engleskog jezika Gordanu Midžan.

Hronologija događaja nakon ubistva

Vukalić, koji je bio domar u školi, u oktobru je zbog ovog krivičnog djela dobio otkaz rješenjem Upravnog odbora škole. Skoro nevjerovatno zvuči informacija da je njegov advokat Hasan Veladžić poslije toga uputio prigovor na otkaz koji je njegov klijent dobio.

On u prigovoru navodi da je rješenje o otkazu nezakonito.

"Pobijano rješenje ne sadrži broj i datum odluke iz kojeg bi se moglo utvrditi sadašnji radno-pravni status podnosioca prigovora. Nadalje u izreci se navodi da je podnosilac prigovora učinio teški prijestup na radnom mjestu. Ovlašteni organ, da bi ovako mogao da odluči u izreci mora da se pozove na odluku kojom je utvrđen teški prijestup na radnom mjestu, odnosno da navede koji i kakav je postupak vođen, pred kojim organom i da li je donesena zakonita i pravomoćna odluka. Kako se u obrazloženju ne navodi postojanje takve odluke izreka je nerazumljiva i suprotna obrazloženju, odnosno u obrazloženju se ne navode razlozi za ovakav navod u izreci", naveo je advokat.

Naveo je da se protiv Vukalića vodi postupak koji nije pravosnažno okončan.

"Svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivica", kazao je.

Na kraju je predložio da "Školski odbor hitno pobijano rješenje poništi kao nezakonito".

Nadalje, u novembru je Kantonalni sud u Bihaću donio Rješenje o produženju pritvora za optuženog. Na to se njegov branilac žalio da se Vukalić pusti da se brani sa slobode.

Tužilaštvo se u prijedlogu za pritvor pozvalo na član 146. Krivičnog zakona Federacije BiH koji kaže:

"U vanrednim okolnostima, ako se radi o krivičnom djelu za koje se može izreći kazna zatvora deset godina ili teža kazna, a koje je posebno teško, s obzirom na način izvršenja ili posljedice krivičnog djela, ako bi puštanjem na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom narušavanja javnog reda".

Na to se također advokat optuženog žalio, a Vrhovni sud Federacije je uvažio njegovu žalbu i vratio prijedlog o pritvoru Kantonalnom sudu na ponovno odlučivanje. Advokati optuženog su tražili da se pritvor zamijeni kućnim pritvorom, određivanjem mjera zabrane ili da se rješenje ukine i vrati na ponovno odlučivanje.

Vrhovni sud FBiH je obrazložio zašto je odlučio da uvaži žalbu advokata optuženog:

"Žalbom branitelja optuženog Mehemeda Vukalića se ne dovodi u pitanje postojanje osnovane sumnje da je optuženi učinio krivična djela zbog kojih se protiv njega vodi krivični postupak, kao općeg uslova za produženje pritvora, dok se žalbom osporava postojanje posebnog pritvorskog osnova", naveli su.

Također, kažu da su branitelji naveli da su ranije okolnosti za pritvor optuženog prestali, "zbog čega je pogrešno zaključeno da bi puštanje na slobodu optuženog rezultiralo stvarnom prijetnjom narušavanja javnog reda.

"S tim u vezi u žalbi ukazuju da su protekom vremena, više od tri mjeseca, prestala da egzistiraju okolnosti koje su ranije imale karakter vanrednih okolnosti, da u proteklom periodu nije bilo nikakvih incidenata ili indicija koje bi se mogle dovesti u vezu sa događajem za koji se optuženi tereti. Nadalje se u žalbi ukazuje da je u međuvremenu splasnuo interes za predmetni događaj i da ništa u medijima nije aktuelno, koji su u posljednja dva mjeseca samo izvijestili da je protiv optuženog podignuta i potvrđena optužnica, a da i pored činjenice da se mediji aktuelno posebno ne bave događajem koji je predmet optuženja, pobijano rješenje medijskom izvještavanju daje karakter okolnosti kakve one nemaju, pozivajući se na izvještavanje medija iz perioda prije tri mjeseca".

Advokati su smatrali da ranije medijsko izvještavanje o događaju nije dovoljno za zaključak da bi puštanje na slobodu optuženog rezultiralo stvarnom prijetnjom narušavanja javnog reda, "kada je očito da protekom vremena to više nisu aktuelne okolnosti koje bi imale značaj koji im je dat u pobijenom rješenju".

Na kraju Vrhovni sud kaže da ovi žalbeni navodi branitelja optuženog, po ocjeni suda, dovode u pitanje pravilnost zaključka prvostepenog suda da bi puštanje na slobodu optuženog rezultiralo stvarnom prijetnjom narušavanja javnog reda.

Ipak, nakon detaljnijeg obrazloženja Kantonalnog suda u Bihaću o aktuelnim razlozima za pritvor, Vrhovni sud je kasnije potvrdio produženje pritvora optuženom.

Detalji s ročišta

Do danas je u ovom predmetu održano jedno ročište i to 4. februara. Na tom ročištu je advokat Hasan Veladžić tražio izuzeće sudije Dine Muslića iz Sudskog vijeća, nakon što je prethodno dobio odbijenicu za izuzeće predsjedavajuće Jasmine Lipovače.

"Zašto tražimo izuzeće Dine Muslića? Mi protiv sudca apsolutno nemamo kao osobe, kao ličnosti ništa, međutim smatramo da su ispunjeni uslovi iz člana 39. tačka f) za njegovo izuzeće iz prostog razloga što je sudac Dino Muslić tri puta odlučivao o pritvoru nakon potvrđivanja optuženice. A nakon potvrđivanja optuženice u spisu su bili svi dokazi. Sudac Dino Muslić je čak mislim u sva tri predmeta bio sudac izvjestilac i kao takav je čitao sve dokaze, cijenio sve dokaze i donosio odluku o pritvoru. Znači sudac je na neki način već izrazio svoj stav, svoje mišljenje o predmetu, o dokazima koji su u ovom predmetu. Imajući to u vidu optuženi sumnja u njegovu pristrasnost, odnosno da je on već ima neki način zasnovanu svoju odluku i svoje razmišljanje o ovom predmetu. Smatram da u ovoj situaciji zbog ovoga razloga odbrana, odnosno optuženi nije uvjeren da će doći do pravične i zakonite presude i stoga molim i mi zahtijevamo, tražimo da se sudac Dino Muslić izuzme iz ovog predmeta i podnosimo takav naš zahtjev", naveo je, a nakon toga tražio izuzeće i još jednog člana Sudskog vijeća i to Fikreta Hodžića, zbog istih razloga. Sudsko vijeće je uzelo pauzu i kasnije informisalo stranke da je odbijen zahtjev odbrane.

Nakon toga je tužiteljica pročitala optužnicu, a poslije je priliku za uvodnu riječ iskoristio jedan od advokata optuženog Alaga Bajramović.

On je rekao da je njegov branjenik 15 godina bio izložen "kontinuiranim stresnim dešavanjima" na radnom mjestu što je "razumno uzrokovalo ozbiljne psihičke poremećaje, vjerovatno trajnog karaktera, koje su mogle izazvati napade panike".

"U konačnosti, takvo stresno psihičko stanje u kome se nalazio razumno je moglo kulminirati i imati odlučujući značaj u nastanku tragičnog događaja, na čijem kraju je i optuženi sam sebi pokušao da oduzme život", kazao je.

Na pomenutom ročištu je, između ostalih, svjedočio suprug ubijene Nisvete Kljunić, Esad. On je kazao da mu se supruga jedne prilike žalila na optuženog kako ne dolazi na vrijeme na posao i da ne obavlja zadatke za koje je zadužen i da ju je on savjetovao da to riješi s direktorom.

Na pitanje da li je njegova supruga bila u sukobu sa optuženim, kazao je "ne bih rekao".

Također je svjedočila i Amira Halilović, supruga ubijenog Nijaza Halilovića. Ona je kazala da optuženog ne poznaje, ali da je kao profesorica predavala njegovoj djeci. Ustvrdila je da je to "bilo davno". Kazala je također da joj "nije poznato" da je njen suprug imao sukoba s bilo kojim uposlenikom škole. Rekla je i to da joj niko od porodice optuženog nije izrazio saučešće.

Svjedok je bio i Elmin Midžan, suprug ubijene Gordane. Kaže da je poznavao optuženog jer su radili u istoj ustanovi u kojoj je on bio profesor njemačkog jezika dok 2023. godine nije otišao u penziju.

Kazao je da je s optuženim imao verbalni sukob.

"Dotični me presreo u školi i upitao me je da li sam ga prijavio gore za odsustvovanje sa posla kod sekretara škole ili direktora, ja sam odgovorio ne", kazao je i dodao da optuženi nije bio zadovoljan s tim odgovorom.

Kazao je i to da njegova supruga nikad nije imala nikakav kontakt u ustanovi sa optuženim.

Rekao je da je optuženi sa "svih sedam direktora" koje on poznaje imao probleme.

"Problem je bilo uvijek zaduženja, šta su njegova zaduženja u školi, mislim ono što se odnosilo bukvalno na čišćenje prostorija što mu je bio jedan od zadataka mislim da tu nije neke probleme pravio, osim možda na početku, a sve ostalo što se tražilo od njega je demonstrativno odbijao i pravio probleme sve i jednom direktoru", kazao je.

Kasnije, kad je detaljno opisivao sukobe sa optuženim, kazao je da ih je bilo ukupno dva i da ga je optuženi oba puta prijavio policiji. Kaže da je to završilo tako što je on dobio dvije kazne od po 100 KM zbog drskog ponašanja što je i platio u nadi da će tako završiti njegovi odnosi s optuženim što je, kako kaže, i bio slučaj, jer više nisu imali nikakav kontakt.

Naredno ročište je zakazano za 17. februar kada će biti nastavljeno ispitivanje svjedoka.