Da li će Vlada FBiH povećati minimalnu platu? Na stolu dva prijedloga, analizirali smo moguće efekte

• Savez samostalnih sindikata je na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća zatražio od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) da donese novu odluku u vezi s minimalnom platom, a koja bi s trenutnih 1.000 KM porasla na 1.200 KM.

BIH, 14. decembra - Predloženo je i da minimalna plata za one s osnovnom školom iznosi 1.200 KM, za one sa srednjom stručnom spremom 1.400 KM i 1.600 KM za one s visokom stručnom spremom.

Odluka u vezi s ovim pitanjem treba da se donese do kraja godine.

Ranije je spominjano da Vlada FBiH može donijeti dvije odluke. Jedna je da zadrži trenutni minimalac koji je prošle godine podignut na 1.000 KM, a druga odluka je da se minimalna plata digne na 1.200 KM.

Ukoliko se prisjetimo haosa koji je prošle godine nastao zbog povećanja minimalne plate, ostaje pitanje i da li nam slijedi sličan ili gori scenarij.

Šta kažu stručnjaci

Na ovu temu razgovarali smo s ekonomskim analitičarima koji su detaljno analizirali ovaj prijedlog.

Ekonomski analitičar Igor Gavran u razgovoru za Klix.ba istaknuo je kako sve zavisi od toga kakav se prijedlog donese, u smislu odakle bi novac za to povećanje plata bio obezbijeđen, odnosno, kako bi se to odrazilo na poslodavce.

"Povećanje plata naravno da ima pozitivne efekte na radnike kojima se ta plata povećava jer će oni imati viša primanja. Međutim, da bi imalo pozitivne efekte na sve radnike, a da bi se izbjegli rizici da neko bude otpušten zbog toga što poslodavac ne može ili neće da isplati toliku platu, onda bi se moralo ovo izvesti paralelno sa smanjenjem doprinosa. U tom slučaju imamo povećanje neto plate, ali ne i značajno povećanje bruto plate i doprinosa. To bi bila mjera u kojoj bi svi bili zadovoljni, u kojoj bi efekti bili primarno pozitivni jer radnici ne bi bili otpuštani. Imali bi veća primanja, a poslodavci ne bi bili dodatno opterećeni", pojasnio je Gavran.

Osvrnuo se i na negativne efekte. Dodaje da bi najbolje bilo da je fiskalna reforma urađena u cjelini i da se ona treba uraditi u cjelini, a ne samo kada je riječ o platama.

"Da se poveća minimalna plata bez ikakvog smanjenja doprinosa i da se dramatično poveća bruto plata onda možemo očekivati iste ili gore efekte nego što smo ih već imali", kazao je.

Neophodna analiza efekata

Ističe da bi Vlada trebala da ima dovoljno sredstava po osnovu rasta prihoda, doprinosa i poreza te da ne bi trebalo da bude negativnih efekata po budžet.

"Ono što vidimo u najavama, zvuči zabrinjavajuće. Samo da se osvrnem na prijedlog koji se trenutno pojavljuje u javnosti, a to je da povećanje plata bude različito za različite nivoe stručne spreme. S jedne strane to zvuči razumno, a s druge strane mislim da to može imati smisla samo ako bi se vezalo za posao koji ljudi obavljaju. Ako je riječ samo o stručnoj spremni, mogli bi doći do toga toga da ljudi, koji obavljaju poslove niže stručne spreme, na našim privatnim fakultetima kupe diplome i onda nastave obavljati poslove niže stručne spreme, a da poslodavac bude prinuđen povećati platu bez ikakvog smisla i veze sa time što oni rade. Da imamo recimo čistačice sa kupljenim doktoratom koji će imati platu duplo veću od čistačice sa osnovnom školom ili takvom nekom spremom", kazao je i dodao da je neophodno da se odluka ovaj put donese na osnovu analize kakve će efekti biti.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kazao je za Klix.ba kako je situacija u privredi teška te da je prisutan nedostatak novca, investicija i kapitala.

"Treba reći da se tripartitnim sporazumom između sindikata, poslodavaca i predstavnika resornog ministarstva dogovaraju uslovi poslovanja plata itd. To je nešto što je uobičajeno. Nije uobičajeno da se nameće nivo minimalne plate ili neki uslovi koje traže sindikat, a koje ne prihvata poslovna zajednica pa Vlada donese odluku. Na svako povećanje minimalne plate se povećavaju i obaveze uplata u fondove i porez na isplate plata radnika", kazao je Pavlović.

Dodaje da to predstavlja novo opterećenje za privrednike i poslovnu zajednicu. Ističe da najgora stvar koja se može desiti ta da se dogovara na kraju kalendarske godine kada su mnogi poslovni ugovori potpisani.

"Tako da će se vrlo vjerovatno ponoviti isti onaj scenarij koji se već desio prije dvije godine u Republici Srpskoj, kada je povećana minimalna plata, i onda se i u Federaciji BiH ove godine desilo povećanje. Situacija u privredi je teška. Ono što je bitno reći jeste da bi poslodavci mnogo rađe i lakše isplaćivali punu platu preko računa kada bi doprinosi bili na 50 posto", naveo je.

Ističe da je loše raditi korekciju minimalne plate na kraju godine jer će to dovesti do mnogo problema u poslovnoj zajednici.

Plate zadržavaju radnike

Federalni zastupnik i ekonomski analitičar Admir Čavalić kazao je kako se vlast i politika trebaju isključiti iz ove priče te da se pregovori trebaju svesti između sindikata i poslodavaca.

"Fokus politika ne treba biti minimalac. Radnik na minimalcu, koliko god iznosio, će biti nezadovoljan radnik i bit će prvi radnik koji ide vani. Ne može se graditi valjana ekonomska politika na tome da imate veliki broj ljudi na minimalcu. Plate koje zadržavaju naše radnike i čine život boljim, nisu minimalne plate, to su plate koje zadovoljavaju potrebe spram inflacije. Bitna stvar i za razumjeti je i da bilo kakvo povećanje minimalca uvijek prebacuje ultimativni trošak na samog potrošača", kazao je Čavalić.

Ističe da su "skupe cijene naglih poteza".

"Ove godine imamo gubitak od 12.000 do 13.000 radnika u FBiH što je strašno. Kada je riječ o ovom prijedlogu, mislim da diferencijacija nije dobro rješenje. Na tržištu rada ne treba da se pravi diferencijacija po stručnoj spremi. Bill Gates je multimilijarder bez fakulteta. Na tržištu rada se prati kreiranje vrijednosti i prema tome se plaća. Brojni u IT sektoru se odlučuju da ne idu na fakultete", naveo je.

Mišljenja je da minimalac treba povećati, ali da to treba biti stvar automatizma što, kako kaže, znači da se godinu dana unaprijed treba znati po kojem automatizmu.

"Nalazimo se u sredini decembra, a niko nema pojma šta će se desiti 1. januara. To je najgora moguća opcija. Treba uraditi predvidljivost, a ne da neko lupi od sto i kaže 'ovako ću ja raditi' bez obzira što će doći do gubitka radnog mjesta i inflacije", kazao je.

Za kraj je kazao da nije dobro to što smo fiskalno neujednačeni te da se treba pratiti bruto cijena rada. Ukazao je i da je bi bilo dobro spustiti stopu doprinosa na 31 posto.

Oglasio se i Nikšić

Premijer Vlade FBiH Nermin Nikšić oglasio se nedavno o pitanju povećanja minimalne plate. Naveo je kako novi iznos minimalne plate nije realan te da će se ići sa usaglašavanjem "onoliko koliko formula za usaglašavanje nalaže".

"Mi smo se prošle godine odlučili na šok terapiju sa porastom minimalne plate na 1.000 KM jer neki razgovori koje smo imali do tada nisu urodili plodom", kazao je Nikšić.