• 11.07.2025.
  • Safet Hodžić

Cvijeće na Memorijalnom kamenu, ''Srebrenički inferno'' za oproštaj s najdražima

Cvijeće na Memorijalnom kamenu, ''Srebrenički inferno'' za oproštaj s najdražima

 - Pred ukop sedam žrtava genocida počinjenog jula 1995. godine u Srebrenici, na Memorijalni kamen u kompleksu Memorijalnog centra Potočari brojni učesnici komemoracije održane u bivšoj fabrici akumulatora, položili su cvijeće i odali počast žrtvama genocida.

SREBRENICA, 11. jula - I ove godine izveden je "Srebrenički inferno", Džemaludina Latića,  koji je komponovao Đelo Jusić.

Oratorij "Srebrenički inferno" prvi put je izveden 20. septembra 2003. godine prilikom otvaranja Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, spomen – obilježje i mezarje. Od tada se izvodi svake godine 11. jula na obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici. Od jula 2022. godine, izvodi ga hor "Djeca Srebrenice", koji čine djeca potomci srebreničkih žrtava genocida.

Posmrtni ostaci žrtava koje će naći konačan smiraj ove godine pronađeni su u grobnicama koje su otkrivene godinama unazad na lokalitetima Liplje, Baljkovica, Suljići i Kameničko brdo. U većini slučajeva radi se o nekompletnim tijelima, tako da će neke od porodica žrtava u zemlju spustiti jednu ili dvije kosti.

U Potočarima će danas biti ukopani: Senajid (Husein) Avdić, rođen 1976. godine; Hariz (Ramiz) Mujić, rođen 1976. godine; Fata (Huso) Bektić, rođena 1928. godine; Hasib (Adem) Omerović, rođen 1961. godine; Sejdalija (Alija) Alić, rođen 1961. godine; Rifet (Mustafa) Gabeljić, rođen 1964. godine i Amir (Ibrahim) Mujčić, rođen 1964. godine.

 

PODIJELI
IZVOR
BHRT, agencije

POVEZANE VIJESTI

Učitavam ...

Anketa

Prema dostupnim i aktuelnim informacijama pred poljoprivrednicima u BiH ove godine bit će daleko više problema nego ranijih godina, čak i nepremostivih, a s obzirom na prekomjeran uvoz iz inostranstva, poskupljenje goriva i repromaterijala, sjetva i značajniji urod za najveći broj poljoprivrednika je skoro nemoguća misija. U svemu što zabrinjava jeste i generalni odnos države prema potrebama i zaštiti domaće proizvodnje. Ima li objektivno mogućih rješenja i političke volje da se sačuva bh poljoprivreda – pitanje je na koje očekujemo vaš odgovor od ponuđenih.
Newsletter