Burna rasprava u UN-u o BiH: Rusija protiv Šmita

 - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija danas je održalo redovnu polugodišnju raspravu o Bosni i Hercegovini, koja je protekla u znaku oštrih političkih stavova i diplomatskih tenzija. Prije nego što se uspio obratiti prisutnima, visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit, suočio se s oštrom reakcijom ambasadora Ruske Federacije pri UN-u, Vasilija Nebenzje, koji je osporio njegov legitimitet, optužio ga za zloupotrebu ovlasti i pristrasan izvještaj, te zatim, zajedno sa svojom delegacijom, demonstrativno napustio sjednicu.

WASHINGTON, 6. maja - Šmit je svoj govor započeo osvrtom na vrijednost ljudskog života, važnost mira i čovječnosti, naspram onoga što je nazvao "divljaštvom". Izrazio je zabrinutost riječima da mu se građani Bosne i Hercegovine svakodnevno obraćaju sa samo jednom molbom – da ne dopusti novi rat.

U izvještaju koji je dostavio Vijeću sigurnosti UN-a, a koji obuhvata period od 16. oktobra 2024. do 15. aprila 2025. godine, Šmit je upozorio na ozbiljan porast političkih tenzija, koje predstavljaju trenutnu krizu u zemlji. Posebno je istakao presudu Suda BiH Miloradu Dodiku zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, te namjere vlasti Republike Srpske da izrade nacrt novog entitetskog ustava, što je okarakterisao kao „posebno opasan korak“.

Jedan dio izvještaja posvećen je i političkoj situaciji na državnom nivou. Šmit je komentarisao djelovanje političkih aktera, uključujući i HDZ BiH, te postupke vlasti u manjem entitetu. Istovremeno, Vlada RS-a uputila je svoj izvještaj UN-u, dok je predsjedavajuća Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, ranije najavila da će zastupati isključivo interese RS-a.

U odgovoru na to, član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, uputio je pismo Vijeću sigurnosti, tvrdeći da Cvijanović ne predstavlja zvaničan stav države BiH, već da zloupotrebljava svoju funkciju i aktivno učestvuje u antidejtonskim i secesionističkim aktivnostima.

Slovenija je izrazila podršku evropskom putu BiH i osudila pokušaje uspostave paralelnih zakonodavnih struktura u RS-u, nazvavši ih prijetnjom Dejtonskom sporazumu. Velika Britanija, putem svoje specijalne izaslanice za Zapadni Balkan Karen Pierce, pružila je punu podršku visokom predstavniku i institucijama BiH, naglašavajući da je pitanje BiH ključno za stabilnost Evrope. Upozorila je na prijetnju koju, po njenim riječima, predstavlja Milorad Dodik, navodeći da njegove secesionističke ambicije i nacrt novog ustava RS direktno ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine.

Dodala je kako visoki predstavnik ne bi koristio bonske ovlasti da Dodik ne dovodi u pitanje Dejtonski sporazum, te da upravo iz RS-a dolazi najveći izazov za stabilnost zemlje.