• 15.12.2025.
  • RTV USK,

Britanski 'The Telegraph' o srpskim dobrovoljcima u Ukrajini: Imaju podršku Dodika, RS bi mogla postati ruski poligon

Britanski 'The Telegraph' o srpskim dobrovoljcima u Ukrajini: Imaju podršku Dodika, RS bi mogla postati ruski poligon

-     Dobrovoljci iz Srbije i bh. entiteta Republika Srpska već nepune četiri godine odlaze u rusku vojsku kako bi se borili u Ukrajini, a britanski The Telegraph pisao je o tome kako se provodi vrbovanje novih regruta...                                                                                                                                        

LONDON/SARAJEVO, 15. decembar - Britanski medij u svojoj analizi navodi da je stotine militanata otputovalo u Ukrajinu kako bi se borili uz ruske trupe, u uvjerenju da će im "Majka Rusija" uzvratiti, pomažući im da povrate izgubljene srpske teritorije poput Kosova.

Nacionalisti, među kojima su i veterani iz rata u Bosni i Hercegovini, koriste društvene mreže kako bi ohrabrili mlade Srbe da im se pridruže u Rusiji. Neki nude i do 23.000 funti kako bi se prijavili i borili u Ukrajini.

Među srpskim nacionalistima u Ukrajini bio je i Dario Ristić, koji se vratio u Bosnu i Hercegovinu nakon što je ranjen dok se borio u Ukrajini u sastavu ruske jedinice poznate kao "Medvjedi iz Perma".

Dok je bio u Ukrajini, Ristić je bio poznat pod ironičnim ratnim nadimkom "speedy" i po izvođenju snajperskih i napada dronovima u gradovima poput Avdiivke.

Svoje vještine komuniciranja na društvenim mrežama usavršio je na platformama poput TikToka i ruske mreže Vkontakte, podstičući podršku politički nezadovoljnih mladih Srba u domovini, romantizirajući borbe na prvoj liniji fronta i šireći nacionalističke poruke.

Njegova ruska jedinica čak je poslala rođendansku čestitku Ratku Mladiću, ratnom zločincu koji prima palijativnu njegu u Hagu, gdje je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina nad Bošnjacima.

"Kada ovdje završimo s ovim NATO fašistima, vraćamo se da povratimo naše svetinje i ono što je naše. Slava Bogu, slava Majci Rusiji, do pobjede", rekao je Ristić u videosnimku objavljenom na Telegramu.

Po povratku kući, Ristić je uhapšen na aerodromu u Sarajevu zbog pridruživanja stranoj paravojnoj jedinici, ali je u međuvremenu pušten iz zatvora i stavljen u kućni pritvor do okončanja suđenja.

Kada je The Telegraph kontaktirao Ristića u njegovom domu u Modriči, rekao je da mu "zakon zabranjuje da govori za medije" i da bi "volio razgovarati".

Čak i sada, daleko od fronta, on se i dalje smatra velikim regrutnim rizikom, s više od 10.000 pratilaca na internetu. Na mrežama mu se pridružuju i drugi srpski nacionalisti koji pokušavaju širiti svoju poruku. Uglavnom se radi o tvrdom jezgru veterana koji su se borili u ratu u Bosni i koji i dalje usađuju podjeljujuću ideologiju među mladim muškarcima, piše britanski Telegraph.

Jedan od istaknutih veterana "s očinskim utjecajem na mlade borce" je i Davor Savičić, poznat među svojim online sljedbenicima kao "Vuk".

Tokom jugoslavenskih ratova 1990-ih borio se u elitnoj paravojnoj jedinici poznatoj kao Arkanovi tigrovi, odgovornoj za brojne zločine nad civilima.

Kada je Rusija krenula u rat protiv svojih percipiranih neprijatelja, Savičić se, kao i drugi tvrdi srpski veterani, brzo pridružio. Borio se na Krimu i u Siriji i bio je dio danas raspuštene grupe Wagner.

Nakon što je nedavno liječen zbog povrede od gelera, koju su mu nanijele ukrajinske snage, procurjeli medicinski izvještaji otkrili su da je također bio pukovnik u ozloglašenom GRU-u, istoj ruskoj obavještajnoj jedinici odgovornoj za napad nervnim otrovom Novičok u Velikoj Britaniji 2018. godine na Sergeja Skripalja.

Pod njegovim vodstvom, GRU je uspostavio niz paravan-kompanija u sektorima poput građevinarstva, s ciljem da pomogne Srbima i drugim dobrovoljcima da izbjegnu otkrivanje od strane vlastitih vlasti, izdajući radne dozvole i organizirajući putne rute preko trećih zemalja.

Za mlade muškarce odgajane u nacionalističkim porodicama i koji žive u mjestima poput Modriče, s visokom nezaposlenošću i niskim platama, privlačnost je sasvim jasna. Zakoni u Srbiji i BiH zabranjuju borbu za stranu silu, a kazne mogu iznositi do pet godina zatvora, ali se rijetko provode.

Kada ga je The Telegraph kontaktirao putem društvenih mreža, Željko Tomić, prijatelj Ristića koji je i dalje na frontu u Ukrajini, rekao je da bi intervju dao samo uz naknadu od 100.000 funti.

U Modriči, gdje je najveći poslodavac rafinerija nafte u ruskom vlasništvu koja se sada bori zbog sankcija, jedan prolaznik koji je poznavao Ristića rekao je da se hvalio invalidskom veteranskom penzijom iz Moskve i da planira dio novca iskoristiti za otvaranje centra za obuku i radionice za popravku dronova, koristeći znanje stečeno na frontu.

The Telegraph upozorava na ulogu političara na vlasti

Zabrinjavajuće je to što postoje naznake saučesništva vlasti. Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske koji i dalje ima stvarnu moć, fotografisan je s "Vukom", Davorom Savičićem, uoči sastanka s Vladimirom Putinom u Moskvi ranije ove godine.

Postoje i strahovi da bi paravojna obuka u ovom dijelu BiH, koji ima otvorenu podršku Rusije, mogla utjecati na sigurnost zapadnih zemalja u Evropi.

"Kao što je Istočna Njemačka nekada bila poligon za obuku IRA-e i Frakcije crvene armije, postoji bojazan da Republika Srpska ide sličnim putem. Svjedočenja u okviru suđenja saboterima u Moldaviji otkrila su da je nedavno korištena kao baza za obuku ruski podržanog hibridnog ratovanja protiv Zapada", navodi The Telegraph.

Obuka je uključivala metode pretvaranja mirnih protesta u nasilne nerede, kao i obuku u korištenju nenaoružanih i naoružanih dronova za ometanje civilne i vojne infrastrukture. Iste metode već su korištene na aerodromima i osjetljivim lokacijama u Velikoj Britaniji i širom Evrope, a u nekima od tih slučajeva bili su uključeni i moldavski saboteri, moguće obučeni u ovom entitetu.

PODIJELI
IZVOR
TheTelegraph, klix.ba,

POVEZANE VIJESTI

Učitavam ...

Anketa

Prema dostupnim i aktuelnim informacijama pred poljoprivrednicima u BiH ove godine bit će daleko više problema nego ranijih godina, čak i nepremostivih, a s obzirom na prekomjeran uvoz iz inostranstva, poskupljenje goriva i repromaterijala, sjetva i značajniji urod za najveći broj poljoprivrednika je skoro nemoguća misija. U svemu što zabrinjava jeste i generalni odnos države prema potrebama i zaštiti domaće proizvodnje. Ima li objektivno mogućih rješenja i političke volje da se sačuva bh poljoprivreda – pitanje je na koje očekujemo vaš odgovor od ponuđenih.
Newsletter