Bošnjačke organizacije dobile žalbu – slučaj Stoiljković ide dalje

 - Negiranje genocida nije prisutno samo u Bosni i Hercegovini, već i u susjednim državama poput Srbije i Crne Gore, a sve češće i u drugim zemljama regiona. Posebno je zanimljiv slučaj iz Sjeverne Makedonije, gdje se negiranjem genocida po prvi put bavi tamošnje pravosuđe, čime se šalje jasna poruka da širenje mržnje i historijski revizionizam ne smiju biti dio javnog prostora te zemlje.

SARAJEVO, 16. oktobra - Ovaj trenutak u procesu traženja istine za žrtve genocida u Srebrenici budi nadu među građanima da će pravda konačno biti zadovoljena, ističe Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Ivan Stoiljković, predsjednik Demokratske partije Srba u Makedoniji, sadašnji zamjenik premijera Vlade Republike Sjeverne Makedonije i ministar za odnose među zajednicama, u aprilu prošle godine je na društvenoj mreži Facebook objavio status u kojem je genocid u Srebrenici nazvao „nekrofilskim Diznilendom“.

Protiv njega su Bošnjački demokratski savjet i Bošnjačko nacionalno vijeće podnijeli krivičnu prijavu za djelo odobravanja ili opravdavanja genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina.
Bez dodatnog obrazloženja, Osnovno javno tužilaštvo je te radnje ocijenilo kao slobodu izražavanja u političkom kontekstu, te je odbacilo krivičnu prijavu, uz obrazloženje da „prijavljeno djelo nije ono koje se goni po službenoj dužnosti“.

Nezadovoljni takvim rješenjem, Bošnjački demokratski savjet i Bošnjačko nacionalno vijeće uložili su žalbu Višem javnom tužilaštvu, koje je odlučilo uvažiti žalbu, ukinuti odluku o odbacivanju prijave i naložiti prvostepenom tužilaštvu da nastavi postupak zbog negiranja i ismijavanja žrtava genocida u Srebrenici.

Ovaj trenutak u procesu pravnog suočavanja s negiranjem genocida budi nadu da će pravda biti zadovoljena, te da će se eventualnim utvrđivanjem Stoiljkovićeve odgovornosti poslati jasna poruka da negiranje i ismijavanje genocida počinjenog u Srebrenici mora biti kažnjivo, naglašava Tahirović.

On dodaje da Tužilaštvo BiH do sada nije adekvatno reagovalo na primjenu izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH koje su stupile na snagu 2021. godine.

Sa pravnog aspekta, sudski procesi protiv negatora genocida predstavljaju važan presedan u regionalnoj praksi.
Oni mogu poslužiti kao primjer državama koje još izbjegavaju suočavanje s prošlošću, da uvedu jasne zakonske mehanizme protiv govora mržnje i historijskog revizionizma.

Jer, dokle god se negiranje genocida društveno i politički toleriše, biće teško izgraditi trajni mir i povjerenje među narodima u regionu.