Bojkot baby, bojkot: BiH i zemlje regije u građanskom buntu i reakcijama na visoke cijene hrane i života općenito

-    Sudeći prema događajima u zemljama regije, nezadovoljstvo je termin kojim se može opisati mnogo toga što zabrinjava građane, ali i predstavlja jasan poziv na građanski bunt i djelovanje. U susjednoj Republici Hrvatskoj ali i Sloveniji ozvaničen je bojkot trgovina zbog visokih cijena, a danas je i u BiH. Da li su građani BIH položili danas ispit zrelosti i bojkotom potvrdili da žele biti poštovani, ali i partneri u izgradnji socijalno osjetljivog društva i institucija države BIH, pitanje je na koje se u ovom momentu ne može odgovoriti.                                                            

BIHAĆ, 31. januara - Život prosječnog građanina sveden je na nemoguću misiju jer veoma mali procent ljudi u BIH može svojim primanjima podmiriti sveukupne zahtjeve života. Dominik Raškaj, stručnjak za tržište rada, prati i analizira sva važnija kretanja na globalnom i lokalnom nivou, te izdvaja najvažnije faktore. 

Kako sam navodi ovo je samo reakcija građana na ono što se dešava zadnjih godinu dana, pri čemu je očito enormno povećanje cijena najviše na prehrambene proizvode, mliječnih koji direktno utiču na život građana. Raškaj smatra da su građani naučili lekciju i da je kopiran primjer Italije koja je to odavno radila. Da se potrošači mogu nadati i uspjehu u ovoj građanskoj akciji svjedoči to što su u Hrvatskoj nakon najave bojkota tri trgovačka lanca, među kojima i 'Konzum', smanjio cijene za 250 proizvoda koji su konstantno u upotrebi i koji su domaći.

Osim toga, Raškaj cijeni da i zakoni konkurencije mogu pomoći u regulaciji tržišta i snižavanju neopravdano visokih cijena. On smatra evidentnim i problem nema dovoljne konkurencije među trgovačkim lancima. Kako kaže, u BiH  su dva-tri domaća koja većinom drže monopol, ali dolazi promjena tog stanja u najavi otvaranja jednog inostranog trgovačkog lanca koji može uticati na to da upravo domaći smanje cijene proizvoda.

U praksi građani kao potrošači nedvojbeno i neracionalno se odnose prema vrijednosti hrane što dokazuje ogromna količina koja se baca i koja se bez ikakve naknade gubi. Potrošači bi prema mišljenju upućenih morali biti više odgovorni i planirano u skladu s potrebama kupovati hranu. Takva praksa upravo je u najbogatijim zemljama svijeta, a o svemu za razliku od BiH, vodi se evidencija. 

Opširnije o svemu što je bojkot donio na površinu javnog mnijenja govorimo u večerašnjem TV Dnevniku...