Bitka za Predsjedništvo BiH odredit će i buduće partnere: Šta nam govore dosadašnje kandidature i najave

• Planovi stranaka za izbore sljedeće godine više nisu samo u povoju te se već naziru konture i obrasci na osnovu kojih će se sklapati politička slagalica.

BIH, 25. decembra - U tom kontekstu pozicija Predsjedništva Bosne i Hercegovine dobija na značaju, jer će odnos snaga u toj instituciji odrediti i buduću državnu vlast.

Koliko je Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno odnos snaga u tom tijelu presudan za vlast u Federaciji BiH, tako je u procesu formiranja državne vlasti izuzetno važno ko će sjediti u Predsjedništvu države. Članovi tog organa daju saglasnost, odnosno prijedlog za imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i to ime šalju Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

Posljednji put članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željka Cvijanović su preglasali Željka Komšića i predložili Borjanu Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara, što je značilo da će državnu vlast formirati SNSD, Trojka i HDZ.

U tom kontekstu je sada važno posmatrati kako će se koja stranka postaviti u procesu kandidatura za Predsjedništvo BiH. Denis Bećirović će i u oktobru naredne godine biti kandidat, uz prednost jer će iz pozicije u Predsjedništvu BiH tražiti obnovu mandata, a osim SDP-a otvoreno ga je podržao NiP, kao i predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić. Ko će mu biti direktni konkurent, za sada nije jasno jer se iščekuje odluka najveće opozicione stranke SDA da istakne svog kandidata.

Predsjednik te stranke Bakir Izetbegović više puta je komentirao mogućnost kandidovanja, no još uvijek nema naznaka da li će upravo Izetbegović u utrku ili će kandidirati nekog drugog. No, ono što je do sada poznato nijedno drugo ime iz te stranke do sada nije promovisano na taj način. Ulazak u utrku za Predsjedništvo za Izetbegovića i SDA nosi čak i veći rizik nego prije četiri godine, jer bi u slučaju poraza to imalo odraza i na poziciju stranke i stanje u stranci, a značilo bi i drugi uzastopni poraz od Bećirovića.

S tim u vezi treba posmatrati i već obznanjenu kandidaturu Demokratske fronte (DF), koja će u utrku za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda ići sa Slavenom Kovačevićem, aktuelnim savjetnikom Željka Komšića. Da li Kovačević može pobijediti u toj utrci i nije ključno pitanje, koliko će biti zanimljivo vidjeti koliko će ovaj kandidat DF-a uzeti potencijalnih glasova SDA-ovom kandidatu.

A SDA-u u borbi za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka protiv Bećirovića ide u prilog samo razvodnjavanje glasova, odnosno više kandidatura, što nije isključeno i da se dogodi.

Hipotetički, ulazak Bećirovića i nekog HDZ kandidata u Predsjedništvo BiH dovode HDZ u poziciju da bira koalicionog partnera. Ako stranke Trojke budu imale dovoljno ruku u Parlamentu BiH, nameće se pitanje zašto bi HDZ onda birao SDA umjesto Trojke, s kojom će imati prolaz u Predsjedništvu, kao i 2022. godine.

Stoga će borba za člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka za SDA biti ključ cijele postavke odnosa. Jer u slučaju da budu imali svog člana Predsjedništva, bit će u velikoj prednosti i za formiranje državne vlasti. Ukoliko izgube, a s obzirom na kandidaturu Bećirovića, ali i Kovačevića koji će uzeti dio glasova koji mogu ići i SDA-u, bit će u nezavidnoj poziciji.