BiH: Obilježena 84. godišnjica čuvenog Igmanskog marša

-      Vijence je na Spomen-obilježje položilo desetine delegacija iz svih zemalja bivše Jugoslavije, kao i nekih evropskih...                                                           

SARAJEVO, 31. januara - Na planini Igman, pokraj Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine, u subotu je obilježena 84. godišnjica Igmanskog marša, legendarnog proboja Prve proleterske brigade od Romanije do slobodne teritorije u Foči, javlja Anadolu.

Tradicionalnim maršem i polaganjem vijenaca i cvijeća delegacija na Spomen-obilježje pripadnicima Prve proleterske brigade na Velikom polju na Igmanu obilježena je godišnjica jedne od najznačajnijih operacija tokom narodnooslobodilačke borbe (NOB) u Drugom svjetskom ratu. 

Vijence je na Spomen-obilježje položilo desetine delegacija iz svih zemalja bivše Jugoslavije, kao i nekih evropskih.

Predsjednik SABNOR-a u Kantonu Sarajevo i predsjednik Organizacionog odbora Igmanskog marša Mirsad Ćatić ranije je izjavio da Igmanski marš predstavlja vješt manevar mladih proletera iz ralja ondašnjih okupatora i izdajnika domovine, koji godinama nadahnjuje i inspirira nove generacije u stremljenju i istrajnosti u dosezanju svojih životnih ideala.

"On jeste nadahnuće i slobodarski duh, ali nas opominje i podsjeća da fašisti ne miruju i da su izvukli pouku iz poraza, pa se vraćaju bez oružja i sa osmijehom nas okupiraju kroz institucije sistema, donoseći nam podjele, mržnju, klero-nacizam i svakodnevno zbunjivanje u kojem se mladi veoma teško snalaze i bježe od svega. Danas je bitno prepoznati taj kapilarni fašizam i suprotstaviti mu se znanjem, umijećem i mudrošću, upravo tamo gdje se ukorijenio“, izjavio je ranije Mirsad Ćatić, predsjednik SABNOR-a u Kantonu Sarajevo. "Biti na Igmanskom maršu znači poštovati hrabrost, požrtvovanje i slobodarski duh proletera“, poručio je Ćatić.

Igmanski marš izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći na minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske brigade pješačilo je 17 sati.

Pripadnici Prve proleterske brigade su na Romaniji bili opkoljeni jakim njemačkim snagama. Štab brigade donio je odluku o izvršenju opasnog, ali jedinog mogućeg pokreta.

Učesnici marša prošli su pokraj Sarajeva i preko Igmana izvršili proboj ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.

Bio je to jedan je od najvažnijih partizanskih pohoda na prostorima bivše Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, a tradicionalno se već decenijama obilježavaju godišnjice tog događaja sa porukom da antifašizam nije iskorijenjen.