BIH I HRVATSKA U DUBROVNIKU POTPISALE SPORAZUM O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI

-     Krišto i Plenković potpisali sporazum u Dubrovniku nakon saglasnosti Predsjedništva BiH, a projekt vrijedan 1,5 milijardi eura treba ojačati energetsku sigurnost i povezati BiH s LNG terminalom na Krku...                                                                                                                                                                             

SARAJEVO, 28. aprila - Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković u utorak su Dubrovniku zvanično potpisali sporazum o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija između dvije države, javlja Anadolu.

"Veliki korak naprijed: u Dubrovniku sam, u ime Bosne i Hercegovine, potpisala s Hrvatskom Sporazum o južnoj interkonekciji, čime sam unaprijedio energetsku sigurnost i diverzifikaciju snabdijevanja", napisala je Krišto na društvenoj platformi X, sa sjedištem u SAD-u.

Izrazila je zahvalnost "našim američkim partnerima". Nakon potpisivanja sporazuma, moraju ga odobriti oba doma doma Parlamentarne skupštine BiH i Vlada Hrvatske.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je ranije danas na telefonskoj sjednici dalo saglasnost na prijedlog Sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji Južne plinske interkonekcije.

Odluci Predsjedništva prethodila je odluka Vijeća ministara BiH, koje je na vanrednoj telefonskoj sjednici usvojilo Izvještaj o pregovorima i utvrdilo Prijedlog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda "Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske".

Riječ je o projektu koji predviđa izgradnju plinovoda na pravcu Zagvozd (Hrvatska) – Posušje (BiH) – Novi Travnik/Travnik, sa odvojkom prema Mostaru.

Sporazumom se definiraju osnove saradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije, pri čemu svaka strana gradi infrastrukturu na svojoj teritoriji. Trasa obuhvata pravac Zagvozd – Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, kao i pravac Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla u Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj je predviđen i plinovod Split – Zagvozd.

Projekat Južne plinske interkonekcije vidi se kao ključan za energetsku sigurnost i diverzifikaciju izvora plina u BiH, koja se trenutno snabdijeva ruskim prirodnim plinom preko Srbije.

Vlada entiteta Federacija BiH predložila je da izgradnju i upravljanje plinovodom preuzme američka kompanija AAFS, koja će povezati BiH s plinskim sistemom Hrvatske i LNG terminalom na otoku Krku. Ambasada SAD-a u Sarajevu podržala je inicijativu i naglasila da BiH čini korak ka diverzifikaciji snabdijevanja energijom i jačanju ekonomskih veza sa SAD-om.

Trenutne isporuke gasa u BiH dijelom dolaze putem gasovoda "Turski tok", koji prolazi i kroz Bugarsku, članicu EU-a. Kao ključni razlog izmjena zakona navedena je potreba za ubrzanom izgradnjom Južne interkonekcije, koja bi bila povezana s LNG terminalom na otoku Krku u Hrvatskoj.

Izgradnja plinovoda trebala bi biti završena do 2028. godine, nakon čega je u narednih sedam godina planirana izgradnja tri plinske elektrane u Kaknju, Mostaru i Tuzli.

Ovaj projekt plinovoda, vrijedan 1,5 milijardi eura, provest će američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.